Kad bih ovoga trenutka rekao kalendar obnove to bilo bi neodgovorno s moje strane, no učinit ćemo sve da to bude što prije, poručio je premijer Andrej Plenković tijekom rasprave o izmjenama Zakona o obnovi, koji se proširuje na područje Sisačko-moslavačke, Karlovačke i dijelove Zagrebačke županije.
Istaknuo je kako bi obnova na Banovini mogla biti brža od one u Zagrebu, zbog činjenice da ogromnu većinu stradalih objekata čine obiteljske kuće koje se može obnavljati brže od blokova zgrada u Zagrebu.
Mostov Nikola Grmoja istaknuo je kako oni na ovakav Zakon ne mogu pristati.
. Mi smo već početkom tjedna predstavili smjernice Strategije obnove Banovine i dali konkretne prijedloge. Budući da se Glina i Petrinja obnavljaju u 100-postotnom iznosu, mi zahtijevamo da tako bude i za Grad Sisak - poručio je.
'Zakon predviđa samo konstrukcijsku obnovu. Nikome se neće zaista obnoviti kuće'
Njegova stranačka kolegica Marija Selak Raspudić naglasila je kako su stanovnici Banovine zavedeni.
- Nikome se zaista neće obnoviti kuće ni u Petrinji, Glini, a ni u Sisku - poručila je upozorivši kako Zakon predviđa samo konstrukcijsku obnovu.
- A konstrukcijska obnove je, kao što stručnjaci s Arhitektonskog fakulteta upozoravaju, samo jedan dio obnove. Sada ljudi misle kako će država barem nekom obnoviti 100 posto kuće. Neće nikome jer kada oni vide koliko ih zapravo košta obnova i koliku će štetu učiniti konstrukcijska obnova i da će trebati dalje sanirati, oni uopće neće obnavljati svoje kuće jer si to ne mogu priuštiti i ostat će živjeti u svojim nesigurnim domovima - istaknula je dodavši kako je Most zato podnio amandman na izmjene Zakona da se prema razrađenim socijalnim kriterijima obnove domove i iznad konstrukcijske obnove i onima koji si to ne mogu priuštiti na svim potresom pogođenim područjima.
- Ovo nije stvarna obnova domova, samo konstrukcijska obnova i mislim da građani Banovine nemaju pojma o čemu je riječ - dodala je.
'Zakon propisuje kompliciranu dokumentaciju, a stvorio je građane nekoliko reda'
Rezultat ovog Zakona je takav, ističe predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, da Zagrepčani u podsljemenskoj zoni i nakon 10 mjeseci od potresa žive u kontejnerima.
- I da su građani Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije apsolutno zaboravljeni. Zakon propisuje kompliciranu dokumentaciju, pa se ljudima na punktovima mora pomagati da ih ispune, a pročitala sam jedan komentar da je potrebno 10.000 kuna da se ta dokumentacija prikupi. Toliko o tom Zakonu i koliko se želi pomoći građanima - poručila je naglasivši da država mora osigurati brzu, jednostavnu i svima prihvatljivu obnovu.
- Ovaj Zakon je stvorio građane nekoliko reda. Prvo su građani Grada Zagreba, koje su svi zaboravili, onda su građani dviju županija, u koje se nije ni otišlo pogledati ih, a onda su građani Banije/Banovine u kojima su jedno građani Siska, a drugo svi ostali. To je nedopustivo - naglasila je.
Navela je kako u slučaju izgradnje zamjenske obiteljske kuće, koja je srušena, a temeljem Zakona o gradnji treba manje dokumentacije nego temeljem Zakona o obnovi.
- Loš zakon se mijenja lošom izmjenom. Vidjeli smo da se država nije uopće snašla u prvim danima, danas smo svjedoci da pojedine lokalne jedinice kažu da će napraviti kuću, da pojedini ljudi kažu kako će donirati pet kuća, ali treba paziti da se ne dogodi da netko nekome ne napravi kuću pa ona bude proglašena nelegalnom - rekla je.
Najveća opasnost je, naglasila je, ovakav spor i trom sustav koji obećaje, a ne radi.
- Ne smije nam se dogoditi da se područje Banije/Banovine pretvori u naselje gdje će ljudi za pet ili 10 godina još uvijek živjeti u kontejnerima. Oni su privremeno rješenje - kaže Mrak Taritaš.
U tom slučaju, dodala je, mladi će napustiti Banovinu, za što će biti kriva država i premijer Andrej Plenković.
- U Zagrebu ni nakon 10 mjeseci niti jedna opeka nije napravljena od strane države u slučaju obiteljskih kuća. To se tako ne radi. Nepriliku treba pretvoriti u priliku. Nama su krajem prosinca uplaćena sredstva za obnovu zgrada javne namjene, a potrošeno je nula, nisu se ni raspisali natječaji - naglasila je.
Podsjetila je kako je ona glasala protiv Zakona o obnovi, donesen nakon zagrebačkog potresa.
- Ne iz političkih razloga nego iz stručnih. Moja mama ima uzrečicu "jesam ti rekla", koju ju nisam voljela tijekom odrastanja. Ja se danas često čujem da to kažem. Ja sam tad rekla da je to loš i neprovediv zakon, koji se odnosi samo na konstruktivnu obnovu. Vi na području Banovine imate ljude koji, da ih okrenete naopačke, nemaju 200 kuna, a kamoli par tisuća da, nakon što mu netko obnovi konstruktivno kuću, okreči, a kamoli što drugo - rekla je ova zastupnica naglasivši kako je cijeli taj model krivi.
- Mi smo na osnovni Zakon uložili oko 30 tehničkih amandmana, ni jedan nije bio uvažen. Sad neću ulagati amandmane jer mislim da je sve to krivo, kao i lažni osmjeh premijera Plenkovića kad poziva na konsenzus i da budemo složni. Ljudi nisu krumpiri, to su ljudi koji cijeli svoj život mogu skupiti u jednu najlon vrećicu i kojima se brzo mora omogućiti da negdje žive i rade - istaknula je Mrak Taritaš.
'Ne može netko dobiti 100 posto, a drugi ne'
SDP je, istaknuo je njihov predsjednik Peđa Grbin, u saborsku proceduru uputio svoj prijedlog izmjena Zakona o legalizaciji.
- Naime, velik broj ljudi nisu znali da trebaju pokrenuti postupak legalizacije svojih objekata i ne mogu zbog toga sudjelovati u obnovi. Zato smo mi uputili izmjene Zakona o legalizaciji kako bi se ljudima, kojima su kuće oštećene u potresu, omogućilo da do 30. lipnja mogu iznimno podnijeti zahtjev da im se objekt legalizira i time ispune onaj zahtjev koji je postavljen u Zakonu o obnovi - istaknuo je Grbin.
Naglasio je kako su dvije stvari ključne u ovom Zakonu i za obnovu - ravnopravni tretman potpomognutih područja, uključujući i Grad Sisak te pitanje imovinskog cenzusa i kriterija do kojih država financira cijelu obnovu, a do kojih sa 60 posto.
- Nama je potpuno neprihvatljivo da se tu radi o razlici između onih koji primaju 4000 kuna pa dobivaš sve i onih koji primaju 4001 kunu pa moraju platiti 20 posto. Ne može netko dobiti 100 posto, a drugi ne. To nije mali iznos novca. Mi tražimo da se taj cenzus uredi proporcionalno, da postoje stope koje će uzeti u obzir ekonomsku snagu pojedinca i u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji i drugdje - rekao je Grbin dodavši kako o birokraciji i količini dokumenata koji se trebaju ispuniti za obnovu neće ni govoriti.
Za sam koncept obnove definiran ovim Zakonom smatra da nije dobar jer samo vraća stanje na ono kakvo je bilo prije potresa, a ne diže stupanj otpornosti niti uključuje energetsku obnovu.
- Obnova treba biti samo prvi korak te da se na tome ne smije stati već nastaviti s programom revitalizacije - naglasio je predsjednik SDP-a.
'Obnovu treba financirati država ili u kombinaciji s lokalnim jedinicama'
HNS predlaže da u svim županijama pogođenim potresima obnovu u cijelosti financira država ili država i lokalne jedinice.
- Za financiranje obnove rješenje je jednostavno, da svi plaćaju isto i da sve obaveze budu plaćene u istim mjestima na isti način - istaknuo je Predrag Štromar najavivši amandman prema kojem bi na potpomognutim područjima država financirala obnovu 100 posto a na ostalima, među kojima i u Gradu Zagrebu, 80 posto država, a 20 posto lokalne jedinice.
Da je potreban jednak pristup i za Sisak i za Petrinju i Glini smatra i predsjednik HSLS-a, Dario Hrebak, zastupnik vladajuće većine. Naglašava i kako bi trebalo imati strategiju cjelokupne obnove.
- Što znači ako svaku kuću obnovimo po selima i zaseocima koje će se za 10 do 15 godina zbog nedostatka posla pretvoriti u kuće duhova - upozorio je Hrebak.
Vesna Vučemilović u ime Kluba Domovinskog pokreta predložila je da se financijska sredstva doznačuju direktno stradalima, kako bi se cijeli proces ubrzao.
- Tako bi se izbjegao hranidbeni lanac koji je na Banovini uzrok porušenih objekata iz poslijeratne obnove i podobne izvođače radova. Inzistirati na kompliciranoj proceduri od 90 dokumenta nije u skladu sa solidarnošću koja je u ovim slučajevima nužna - rekla je.
I Suverenist Željko Sačić upozorio je kako se ni 10 mjeseci od zagrebačkog potresa ništa nije učinilo.
- Osim što je dovezeno 70 kontejnera, u kojima unesrećene obitelji u Čučerju, Podsljemenu i Medvedskom brijegu, svakodnevno gledaju svoju raspucanu kuću - istaknuo je naglasivši da se isto ne smije dogoditi i stanovnicima Banovine.
'Obnova mora biti brza kako ljudi ne bi iselili. A trebaju im se obnoviti i gospodarski objekti'
SDSS-ov Milorad Pupovac naglasio je kako je Sisačko-moslavačka županija jedna od najnerazvijenijih, a Sisak jedan od najdevastiranijih gradova u Hrvatskoj.
- Sisak treba podršku da bude ponovo motor kao što je i bio u zlatnom razdoblju banijske politike i banijskog razvojnoga koncepta - rekao je naglasivši kako obnova mora biti brza da se Banija dodatno ne bi opustošila, a ljudi iselili.
- Iznimno je važno da se ekipira sve što je moguće od toga kako i na koji način graditi kuće, s kojim sredstvima, s kojom mehanizacijom i s kojim ljudima i da se obnova izvede u najkraćem mogućem roku. Ljudi tamo nemaju vremena za čekanje. Njihov život je ionako 30 godina na čekanju i ako im mi ne osiguramo da obnova bude promptna i ne pošaljemo takvu poruku, nećemo napravit ništa. Donijet ćemo zakon, ali tu poruku moramo slati svaki dan - poručio je dodavši kako treba regulirati i obnovu gospodarskih objekata jer je to ljudima koji se bave poljoprivredom od presudne važnosti.
- Ako čovjeku obnovimo kuću, a ne obnovimo mu gospodarske zgrade nismo uradili ništa. A država bi sada trebala organizirati zbrinjavanje i otkup stoke i da im kasnije vrati. Ti ljudi su to zaslužili i država je u tom smislu dužna to napraviti - naglasio je.
Ivan Celjak, inače predsjednik sisačkog HDZ-a, zaključio je da će naći rješenje koje će biti u korist ljudima koji žive ne području pogođenom potresom, uključujući i u korist Siska i Siščana.