Europski sud za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu priopćio je u četvrtak da je Slovenija 15. rujna protiv Hrvatske podnijela tužbu u kojoj tvrdi da je Hrvatska onemogućavala sudske postupke pred hrvatski sudovima koje je pokrenula bivša Ljubljanska banka u Zagrebu kako bi naplatila svoje tražbine prema hrvatskim tvrtkama koje je kreditirala.

Kako se navodi u priopćenju koje je objavio sud u Strasbourgu, tužba se tiče akcija hrvatskih pravosudnih tijela i izvršne vlasti u vezi s pravnim zahtjevima koje je Ljubljanska banka pokrenula u Hrvatskoj u vezi svojih tražbina i imovine nakon raspada bivše SFRJ.

Tužba Slovenije, navodi se u priopćenju, odnosi se na postupke hrvatskih vlasti u vezi s pravnim postupcima koje su pokrenule Ljubljanska banka Zagreb i njena centrala u Ljubljani, a Slovenija tvrdi da je banka oštećena i da joj je sprječavamo da dođe do svojih tražbina u sudskim postupcima, te se Ljubljana poziva na članak 33 Europske konvencije o ljudskim pravima.

Prema tužbi Ljubljanska banka i njezina zagrebačka podružnica su pred hrvatskim sudovima pokrenule između 1991. i 1996. niz slučajeva protiv hrvatskih tvrtki tražeći vraćanje dugova nastalih u bivšoj SFRJ, uglavnom 1980-tih. Do 1994. preko 80 slučajeva je bilo neriješeno, dok tužba pokriva 26 slučajeva. "Neki od njih su i dalje neriješeni, neki su okončani presudama koje uskraćuju Ljubljanskoj banci učinkovito pravo tužbe pred hrvatskim sudovima; i konačno u nekim drugim slučajevima presude u korist banke nikad se nisu mogle provesti", navodi se u priopćenju.

Slovenija u svojoj tužbi protiv Republike Hrvatske pred ECHR-om tvrdi da je slovenskoj banci koja je poslovala u Hrvatskoj, gdje je prikupljala depozite i odobravala kredite hrvatskim poduzećima u tim postupcima bilo kršeno pravo na suđenje u razumnom roku, da su hrvatski sudovi u tim postupcima arbitrarno interpretirali slovensko zakonodavstvo.

Prema stajalištu tužbe, zbog svega toga je dolazilo do povreda prava Ljubljanske banke  na pravnu sigurnost i nesmetano uživanje imovine, što je u suprotnosti s europskom regulativom i konvencijom o ljudskim pravima.Osim toga, Ljubljana tvrdi da se Ljubljansku banku na hrvatskim sudovima diskriminiralo, da joj je bilo kršeno načelo jednakosti pred sudom, te da su se hrvatske vlasti uplitale u sudske postupke, onemogućavajući da Ljubljanska banka dođe do svoje imovine.

Mogućnost tužbe protiv Hrvatske prvi je prije skoro dvije godine najavio slovenski premijer Miro Cerar, i to  zbog zakona kojim je Slovenija temeljem presude suda u Strasbourgu morala početi s otplatom neisplaćene štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH. Tada je Cerar naveo da je nepravedno da je Slovenija pred sudom u Strasbourgu osuđena zbog neisplata stare devizne štednje hrvatskih i BiH građana, dok Ljubljanska banka s druge strane ne može doći do svoje imovine i tražbina u Hrvatskoj.

Slovenski ministar pravosuđa Goran Klemenčič izjavio je povodom podnošenja tužbe protiv Hrvatske da Slovenija traži  najmanje 360 milijuna eura odštete jer su, kako je ustvrdio, hrvatske vlasti u proteklih 25 godina sustavno onemogućavale Ljubljanskoj banci da naplati sudskim putem svoje tražbine prema hrvatskim poduzećima kojima je odobravala kredite, te da je Hrvatska tako kršila pravo banke da raspolaže svojom imovinom.
Slovenska vlada očekuje da će sudu u Strasbourgu biti potrebno oko dvije godine da se odredi je li nadležno za slovensku tužbu.