Uništavanje ergele Lipik u Domovinskom ratu jedan je od najvećih svjetskih zločina ikad počinjen nad životinjama, piše na internetskoj stranici ergele koja se ponosi lipicancima.
Ergela Lipik je 2010. spojena s ergelom Đakovo u jedinstvenu ustanovu. Nažalost i danas smo svjedoci nebrige o autohtonoj hrvatskoj pasmini, koju Ministarstvo kulture namjerava prijaviti za zaštitu UNESCO-a.
- Za mene je to jedna od najljepših životinja na svijetu - rekao je prije dvije godine Mirko Damjanović, ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik. On je prošli tjedan lipicanca iz državne ergele odveo doma. Konja je jahao njegov maloljetni sin. Dječak je pao s njega, a šestogodišnji konj je istrčao na željezničku prugu Vinkovci - Zagreb, gdje ga je udario vlak. Uginuo je. Damjanović je zbog toga dao ostavku, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ju je prihvatio. Početkom Domovinskog rata u ergeli Lipik bilo je 118 konja. U napadu četnika na Lipik staja je razorena i spaljena, a 30 konja je ubijeno. Bili su pokretne mete u koje su gađali iz sveg oružja.
Iz Bosne u Srbiju
Nakon oslobođenja Lipika 26 ih je pronađeno i otkopano u jami nedaleko od Filipovca. Preživjele je tadašnji konjušar Milan Komasović odveo u BiH, u mjesto Lilić, a potom su ih odveli u Srbiju, gdje su ih prebacivali iz ergele u ergelu i njihove potomke prodavali. U veljači 1992. godine odvedeni su u Vojnu ustanovu Karađorđevo, gdje ostaju do veljače 1995. godine, kad su preseljeni u objekte Poljoprivredne zadruge Bešenovo, gdje su bili do 1997. godine.
Sljedeće godine konji su preseljeni na poljoprivredno gospodarstvo Teodora Bukinca kraj Novog Sada. Kroz sve te godine reprodukcija je bila loša, bilo je mnogo uginuća, pojavljivala se često bolest, a konji su konstantno bili na rubu egzistencije, objavio je svojedobno Mato Čačić, bivši ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo.
Srbi nam vratili 66 konja
Hrvatska je odbila platiti 300.000 eura, koliko je Bikinac tražio za držanje i hranidbu konja. Nakon pregovora, konji su 12. listopada 2007. godine vraćeni Hrvatskoj. Srbija je vratila 45 lipicanaca, 19 toplokrvnjaka i dva ponija.
Od njih, osam je bilo izvornih, dok su ostali potomci 88 konja odvedenih 1991. godine iz Lipika. Dovezli su ih na granični prijelaz Ilok u pet kamiona. Konji su od ergele u Miloševu kraj Novog Sada do granice putovali šest sati. Po dolasku u Hrvatsku svi su ih željeli pomilovati.
Konje je na granici dočekao tadašnji ministar poljoprivrede Petar Čobanković. Na pitanje o ulozi Komsovića, koji ih je 1991. godine odveo iz Hrvatske, odgovorio je:
- Ne želim nikoga braniti niti osuđivati. Za to postoje određene institucije, ali je neosporna činjenica da je bilo izuzetno teško sačuvati ergelu 1991. godine i da je na neki način sreća da su konji zadržani na jednom mjestu - rekao je.
Dodao je kako je Komasović dao izuzetno veliki doprinos povratku konja u Hrvatsku. Država je potom krenula u obnovu autohtone pasmine koju stručnjaci nazivaju i genetskim nacionalnim blagom.
U tome se uspjelo pa ergelu u Đakovu, jednu od najstarijih i najcjenjenijih u Europi, godišnje obiđe 20.000 posjetitelja. Uzgoj lipicanaca na đakovačkoj ergeli traje od početka 19. stoljeća. Svoj doprinos dao je i biskup Josip Juraj Strossmayer, koji je iz Ergele Lipica nabavio sedam kobila i pastuha, što je značajno pridonijelo uzgoju lipicanske pasmine u đakovačkoj ergeli. Ona se sastoji od Pastuharne u samom središtu grada i Ivandvora nedaleko od njega.
Vrijede i do 100.000 eura
Ondje odgajaju i othranjuju generacije novih lipicanaca sve do njihove treće godine. Tad se muški prebacuju u Pastuharnu, na obuku i trening.
- Kad napune tri godine, konji se ocjenjuju. Maksimalan broj bodova koji konj može dobiti je 100. Elitu čine oni od 85 do 90 bodova, a takvih imamo mnogo. Realna vrijednost takvog konja je od 60 do 100 tisuća eura. Sve kod konja mora ići lagano i prirodno jer su to iznimno osjetljive životinje.
Poznati su u cijelom svijetu
- Pristup čovjeka prema konju, od prvog dana, mora biti dobar i nježan. Od prvog vezanja, odbijanja od majke, do obuke, stavljanja sedla, orme, prvog prezanja, sve mora za konja ići bez prisile, bez stresa, jer konji jako dobro pamte. Sve što mu loše napravite on će zapamtiti. Najbitnije je steći njegovo povjerenje, da vam vjeruje ma što god od njega zatražili. A to ide postupno - rekao nam je svojedobno Ivan Kuna, upravitelj Državne ergele Đakovo.
Na popisu ljubitelja lipicanaca je i britanska kraljevska obitelj. Elegantan nastup đakovačkog četveroprega s lipicancima bez daha je ostavio kraljicu Elizabetu II. Ona je u Đakovo stigla s princem Philipom i princezom Anne 1972. Tijekom 2016. đakovačke lipicance obišla je i Camilla, vojvotkinja od Cornwalla.
Kako je pisao tportal, ona je tijekom posjeta Hrvatskoj s princem Charlesom u jahaonici odgledala i polusatnu konjičku predstavu s uvježbanim i dresiranim lipicancima. Naši lipicanci čine 13 posto svjetske populacije te pasmine konja. U ergelama u Lipiku i Đakovu je oko 250 lipicanaca. U prosjeku žive 22 godine, a to je oko 70 ljudskih godina. Konji su prodavani diljem Europe.