Preko pedeset posto Hrvata ima arterijsku hipertenziju, ali ju manje od polovice njih i liječi, odnosno drži svoj visoki tlak pod kontrolom. Nadalje, 60 posto odraslih građana u Hrvatskoj ima poremećaj lipida, a samo četvrtina ga i liječi. Dvadeset posto zdravstvenog proračuna države troši se na liječenje šećerne bolesti, pri čemu čak 80 posto tog novca na liječenje komplikacija zbog nepravilnog uzimanja lijekova. Ovi, i brojni drugi frapantni podaci mogli su se čuti na danas održanom skupu povodom Svjetskog dana farmaceuta, 25. rujna, u organizaciji Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Hrvati, jednom riječju, lijekove ne uzimaju kad bi trebali, a kad ih uzimaju - čine to pogrešno. 

Primjerice, oko 90 posto oboljelih od astme i KOPB-a (kronična opstruktivna bolest pluća) ne koristi inhalatore ispravno, još je jedan podatak farmaceuta s današnjeg skupa. Također, bol je u Hrvatskoj najčešći razlog za samoliječenje, pri čemu je Hrvatska među deset posto zemalja s najvećom prevalencijom križobolje, a analgetici se ne koriste pravilno. 

Odustanu od terapije već nakon šest mjeseci

Kako je naglasila Olgica Velkovski Škopic, voditeljica službe centralne nabave u Ljekarnama Zagrebačke županije, 39 posto Hrvata umire od kardiovaskularnih bolesti. Samo u 2022. godini te su bolesti uzrokovale smrt više od 22.000 ljudi. Pritom, nevjerojatan je podatak, polovica oboljelih već nakon šest mjeseci uzimanja terapije za te bolesti prestaje s terapijom. Neki lijekove redovito podižu u ljekarni, ali ih onda "skladište" kod kuće, ne piju ih. Sve je više i mladih ljudi koji imaju visok tlak. 

- Naša je uloga, ljekarnička uloga, da bolesniku objasnimo zašto je terapija važna, kako ju koristititi, koje su moguće nuspojave, i kako ih smanjiti. Ljudi moraju znati da je izuzetno važno uzimati terapiju i bolest kontrolirati, kaže Velkovski Škopic. 

Ana Galić Skoko iz Ljekarni Zagrebačke županije osvrnula se pak na (ne)korištenje lijekova za šećernu bolest te naglasila kako je u Hrvatskoj službeno gotovo 400 tisuća oboljelih. Budući da se bolest dijagnosticira u samo 60 posto slučajeva, oboljelih je vjerojatno i dvjesto tisuća više. Očekivano trajanje života s neliječenim dijabetesom je sedam do deset godina kraće. 

Prema podacima za 2022. u Hrvatskoj je dijabetes bio treći vodeći uzrok smrti. Pod kontrolom ga se može držati uz poštivanje nekoliko načela, kaže Galić Skoko: uravnoteženom prehranom, redovnom tjelesnom aktivnošću, samokontrolom glukoze  i uzimanjem lijekova. 

Mentalni poremećaji porasli za 25 posto u pandemiji

- U 2022. su u Hrvatskoj potrošena 74 milijuna eura na propisivanje lijekova protiv dijabetesa, ali veliki dio oboljelih i dalje ne regulira bolest, što nosi brojne komplikacije - bolesti bubrega, sljepoću, amputaciju udova, kaže farmaceutkinja. 

Kad je naše mentalno zdravlje u pitanju, samo u prvoj godini pandemije je broj oboljelih od anksioznosti i depresije povećan za čak 25 posto, istaknula je Martina Šepetavc, predsjednica Sekcije za javnu ljekarničku djelatnost pri Hrvatskom farmaceutskom društvu. Unatrag tri godine bilježi se i veliki porast "burn outa", sindroma izgaranja na poslu - čak 44 posto radne snage u EU ima simptome. 

- Dodatno, zapadni Balkan, u kojem smo i mi, ima u odnosu na ostatak Europe najveću razinu burn outa. U 2022. je potrošnja lijekova koji djeluju na živčani sustav bila na trećem mjestu u Hrvatskoj, što primjećujemo i mi u ljekarnama. Važno je da mi ljekarnici pacijentima objasnimo da ne smiju povećavati doze na svoju ruku, da lijek moraju koristiti onoliko dugo koliko im je liječnik savjetovao, i da pacijente educiramo o mogućim nuspojavama, i kako ih ublažiti, kaže Šepetavc. 

Bol je velika boljka Hrvata

Svaki ljekarnik u Hrvatskoj svakoga dana u prosjeku pet puta izda jedan bezreceptni analgetik - bol je naša velika boljka.  

Hrvati vole trpjeti bol, najčešće si govore kako ne žele "razviti ovisnost", "oštetiti jetru lijekovima", vjeruju da će samo spavanje ili kava riješiti problem, no Šepetavc upozorava:

- Po svim istraživanjima, bol treba zaustaviti u što ranijoj fazi.  Ako dopustimo da akutna bol prijeđe u kroničnu, može se dogoditi da u budućnosti za nju više ne bude dovoljan samo jedan analgetik već i druge skupine lijekova. Racionalna farmakoterapija znači pravi lijek u pravoj dozi u pravo vrijeme, i tu je najvažnija uloga ljekarnika, napominje Šepetavc.

Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo naglašava da Hrvatskoj nedostaje između 300 i 500 ljekarnika, diplomirani farmaceuti u ljekarnama ne žele raditi. 

- Razlog je zahtjevan rad u ljekarnama, tijekom kojeg smo prvi na udaru pacijenta nezadovoljnog zbog, recimo, pada sustava, zbog promjene ili nestašice lijeka i slično. Po šest sati tjedno ljekarnik rješava probleme zbog nestašice lijekova. Na začelju smo EU po broju ljekarnika u smjeni - kod nas ih radi najviše dvoje, drugdje, u razvijenijim državama ih je i po petero, šestero. Plaće su niže nego što kaže uredba o javnim službama, upozorava Soldo. Čak trećina završenih farmaceuta odlazi raditi u inozemstvo.