U utorak je završen inspekcijski izvid Ministarstva zdravstva u splitskoj Hitnoj pomoći, dok u KBC-u Split još traje. Doznaje se da će se inspekcijska istraga proširiti i na ordinaciju obiteljske medicine, čiji je pacijent bio Vladimir Matijanić. Inspekcija će ispitati zašto se on, kao autoimuni bolesnik, nije cijepio protiv korone, jesu li mu bile propisane terapije za osnovne bolesti, kao i to je li ga obiteljska medicina pregledala kad je obolio od korone te je li upućen u bolnicu. Konačan zaključak inspekcijskih nalaza očekuje se do kraja tjedna.
POGLEDAJTE VIDEO
Kako napominju stručnjaci s kojima smo razgovarali, ispitati treba i zašto je Matijanić tako rano u bolesti dobio kortikosteroide, budući da se oni daju u kasnijoj fazi COVID-a. Kažu da se COVID tako ne liječi - kortikosteroidi mogu doći u obzir, ali u bolnici, gdje ih koriste specijalisti infektolozi, intenzivisti i pulmolozi, odnosno ne daje se u kućnim uvjetima. Matijaniću nije trebao antikovid lijek već je trebao ne dobiti kortikosteroide, zaključuju stručnjaci.
Općinsko državno odvjetništvo u Splitu pitali smo hoće li biti naložena nova obdukcija Vladimira Matijanića i ako neće, zašto. U odgovoru ponavljaju kako po službenoj dužnosti provode izvide u sklopu kojih je zatražena cjelovita dokumentacija od svih mjerodavnih institucija koja je od utjecaja za ocjenu postojanja osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja iz čl. 181. KZ-a od, za sada nepoznate osobe/osoba.
"Kriminalistička obrada provodi se u suradnji s Policijskom upravom splitsko-dalmatinskom, po nalogu državnog odvjetništva. Prema podacima kojima raspolaže ovo državno odvjetništvo, obdukcija je obavljena od strane ovlaštenog mrtvozornika grada Splita koji je specijalist patolog te nema utjecaja to što nije na listi sudskih vještaka, odgovaraju. U nastavku kažu kako poduzimaju sve zakonom propisane radnje radi utvrđenja činjenica i donošenja državnoodvjetničke odluke, a o sadržaju izvida nije u mogućnosti davati informacije s obzirom na tajnost izvida određenu Zakonom o kaznenom postupku.
Raspitali smo se zašto u Hrvatskoj nema dovoljno antikovid lijekova za rizične pacijente, oko čega su se posvađali Vili Beroš i Udruga bolničkih liječnika, HUBOL. Beroš tvrdi da ima dovoljno - 483 doze Vekluryja (remdesivira) i 236 doza Ronaprevea, u svih 26 bolnica. Nije dovoljno, kažu nam upućeni, dodajući kako dolazi i epidemiološki teža jesen, a novih zaliha nema na vidiku.
- Naravno da ministar neće reći da lijeka nema. Pobrojao je 483 doze remdesivira u državi, a kako jedna doza podrazumijeva šest kapsula, to je dovoljno za 80 oboljelih, ništa. Sve je otišlo do svibnja, lipnja, ovo o čemu ministar govori je sitnež. Lijek se nabavlja preko centralne nabave Europske komisije tako što ga ministarstvo naručuje i onda koordinira distribuciju po bolnicama. Potpisnik ugovora mora biti neka bolnica pa je za to odabrana Infektivna klinika Fran Mihaljević. Tamo lijeka više nemaju, kažu nam dobro upućeni izvori. Koliko će koja bolnica lijeka dobiti, određuje ministarstvo ovisno o broju slučajeva, težini bolesti pacijenata, o broju preminulih... Sve je dobro funkcioniralo, dok je lijeka bilo, kažu naši sugovornici. Zadnji potpisani ugovor Komisije s proizvođačem je istekao u ožujku, novi je potpisan prije nekoliko dana, ali Beroševo ministarstvo još od Komisije nije dobilo ugovor koji ona šalje državama članicama.
- Dok nemamo ugovor, ne znamo ni cijenu lijeka, i ne možemo slati materijale na Vladu. Povjerenstvo za COVID je procijenilo potrebne količine za nabavu na 10.000 komada. Gilead nas je, proizvođač, pitao koliko bi nam trebalo, ali nema još potpisanog okvirnog sporazuma od strane EK, da možemo dalje, kažu neslužbeno u ministarstvu. Službeno, priopćili su jučer kako se u 37 bolnica trenutno liječi 613 pacijenata, od čega 39 na intenzivnoj skrbi, s teškom kliničkom slikom. Zaključuju kako lijek ne treba svima koji su hospitalizirani te ga zato ima dovoljno.
Drugi lijek za teški COVID je Ronapreve od Rochea, za kojeg je Beroš rekao da imamo 236 doza. Isto smo ga nabavili zajednički preko EU, no bolnice su ga u zadnje vrijeme uzimale manje jer navodno ne djeluje na oboljele od omikrona. Neke ga bolnice uopće nemaju jer im, kažu, nije djelotvorno protiv omikrona pa ga više nisu niti naručivale.
Treći je lijek Pfizerov Paxlovid, koji u Hrvatsku dosad nije stigao. EU ga je registrirala u siječnju ove godine, i pokazao se jako učinkovitim. Primao ga je i američki predsjednik Joe Biden. Taj lijek bi Ministarstvo zdravstva moglo naručiti od Pfizera samo, to je već učinilo desetak EU država, no mi smo se odlučili za zajedničku nabavu preko omisije. Međutim, pregovori Komisije i Pfizera još traju.
Nema ni preventive za COVID
Četvrti lijek, Evusheld od AstraZenece još ne postoji u Hrvatskoj - imunokompromitirane kao što je bio Vladimir Matijanić, unaprijed štiti od COVID-a. Daje se u dvije injekcije u razmaku od šest mjeseci, te štiti od COVID-a najmanje pola godine. O njemu, međutim, još nema dogovora na razini EU. Sadrži dva monoklonska protutijela - proteine koji prepoznaju, i vežu se na određenu strukturu (antigen). U ovom slučaju, vežu se za protein šiljka virusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID, pa virus ne može ući u stanice i umnožiti se, time niti uzrokovati infekciju. U glavnom ispitivanju na više od 5000 osoba utvrđeno je da se primjenom Evushelda rizik
od infekcije smanjio za 77 posto, pri čemu se trajanje zaštite od virusa procjenjuje na najmanje šest mjeseci. Udruge pacijenata kojima je iz različitih razloga oslabljen imunitet već duže vrijeme od Beroša traže taj preventivni lijek. Riječ je o ljudima kojima je zbog terapije, primjerice kemoterapije, narušen imunosni sustav, ili koji piju lijekove za "smanjenje" imuniteta kako im organizam ne bi odbacio transplantirani organ. Na njih klasično COVID cjepivo može slabije djelovati, makar ih može štititi od najgoreg, zato žele ovaj preventivni lijek.