To je to što me zanima!

Liječnik iz KB Dubrava: Ne znaju nam reći što da radimo s novim pacijentima, gdje da ih stavimo

S gubitkom još nekoliko djelatnika cijeli sustav može kolabirati, o čemu sam također govorio i na Stožeru i na sastanku svih voditelja odjela KB Dubrava prije 10 dana, upozorava liječnik
Vidi originalni članak

Nakon što je u javnosti objavljeno pismo liječnice iz KB Dubrava, točnije odjela za Covid pozitivne pacijente u kojem upozorava na kaos i katastrofalno stanje u kojem se nalaze, ministar Vili Beroš u Dubravu je poslao inspekciju. No, kako je jučer izvijestio, inspekcija je pronašla samo sitne nepravilnosti i propuste. 

Bitno je reći da je nadzor vodila dr. Vesna Sokol, inače po struci stomatolog, a unatoč Beroševoj tvrdnji da su u bolnici našli samo minimalne propuste, što je, kako je naveo, za očekivati u ovako razbuktaloj epidemiji, jučer je ipak smijenjeno Upravno vijeće bolnice.

POGLEDAJTE VIDEO Tri scenarija za Hrvatsku

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Kako javlja Telegram, problemi KB Dubrava su puno dublji, a njihov izvor navodi da se svime ovime prikrivaju problemi koji su izuzetno ozbiljni, teški i opasni po zdravlja i sigurnost građana. Kažu da je izvještaj inspekcije uvreda za zdrav razum i bolničkog osoblja i koronom zaraženih pacijenata koji su osobno iskusili liječenje u KB Dubrava. A posebnom smijurijom smatraju to što je inspekciju Ministarstva zdravstva u Covid bolnici vodila – zubarica.

SUSTAV PODBACIO Kako je KB Dubrava pala na koljena: 'I nama liječnicima je teško gledati ljude kako pate'

Jedan od najodgovornijih ljudi u KB Dubrava poslao je 28. listopada Viliju Berošu pismo, a s čijem je sadržajem morala biti upoznata i njegova inspekcija prije nego što je sačinila konačni izvještaj o stanju u bolnici. Pismo koje je dobio Telegram potpisuje dr. Ivica Grgurević, voditelj Respiracijskog centra u KB Dubrava i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti.

Prof. Grgurević piše kako ”zadnjih nekoliko tjedana svjedočimo akceleriranom širenju epidemije” pa se kapaciteti bolnice ubrzano pune, a u nastavku pismo prenosimo u cijelosti.

”Poduzimali smo sve da s postojećim kadrom i u postojećim prostornim uvjetima osiguramo skrb za bolesnike, svjesni svih ograničenja kojih imamo. Na žalost s ovim kadrom i u ovim uvjetima mislim da smo došli do iscrpljenosti kapaciteta da se osigura minimalni standard liječenja, o čemu sam više puta izvijestio na Stožeru PRIC-a, kao i u više navrata usmeno svoje nadređene, upravitelja PRIC-a i ravnatelja bolnice.”

”Suočeni s ogromnim priljevom bolesnika, uvodili smo svakodnevno nove liječničke i sestrinske timove, bez ikakve pomoći iz drugih kuća što nam je više puta od početka epidemije bilo obećano, ali je ta pomoć izostala. Tek smo ovaj vikend u RC-u dobili dva (!) specijalizanta infektologije”.

”S gubitkom još nekoliko djelatnika cijeli sustav može kolabirati, o čemu sam također govorio i na Stožeru i na sastanku svih voditelja odjela KB Dubrava prije 10 dana”.

”Sve veći prijem, koji zadnjih dana broji po tridesetak pacijenata, te bez infektologa u bolnici, uz nejasne informacije o broju kreveta, nejasne daljnje planove širenja, nejasno definirane planove po pitanju pregledavanja COVID+ bolesnika, a sve s istim i sada već iscrpljenim osobljem, sve to postaje organizacijska, stručna i etička noćna mora”.

”Često izostaju i odgovori na konkretna organizacijska pitanja. Primjerice, vidjevši da objektima A i B kapacitetima dolazi kraj, a oni mogu primiti 160 bolesnika, nisam mogao dobiti odgovor na pitanje što ćemo s novim pacijentima i gdje ćemo ih primati”.

”Po mom mišljenju, planiranje ovakvih kriznih situacija i razmatranje prostornih, materijalnih i kadrovskih potreba trebalo je biti davno razrađeno, možda i jest, ali ja s time nisam upoznat, a događa se da o svemu saznajemo u zadnji čas”.

”Razgovaram svakodnevno s kolegama koji rade u RC-u, a od kojih jedan dio pokazuje simptome burn-outa, pokušavam ih utješiti i svima sam na raspolaganju da osjete neku brigu. No, među njima prevladava mišljenje da su prepušteni. Mislim da sam i osobno dosegao granice svojih ljudskih kapaciteta”.

”Postavlja se, dakle, čitav niz pitanja, od kojìh ću istaknuti samo neka:

Prvo, kako je moguće da glavna Covid bolnica ne može dobiti više sestara i liječnika, pa se već neko vrijeme događa prenapregnutost koja će neminovno rezultirati lošim ishodima liječenja?

Drugo, kako je moguće da glavna Covid bolnica u Gradu Zagrebu i Hrvatskoj nema infektologa? U jednom od dopisa molili smo barem četiri infektologa i 10 specijalizanata. Je li moguće da nam se nisu mogla poslati 4 infektologa, ljudi čija je ovo struka i čije konzilijarno mišljenje trebamo? O tome sam govorio na kriznom stožeru te ukazivao na isto svojim nadređenima.

Treće, kako je moguće da u jeku epidemije nemamo trajno svog kliničkog mikrobiologa u bolnici? I o tome sam pisao nadređeníma.

Četvrto, kako je moguće da ne znamo koji je točan i razrađen plan daljnjeg punjenja i kojih kapaciteta i s kojim kadrom, opremom itd. Ili barem mene í moje suradnike nitko o tome na vrijeme ne obavještava.

Peto, kako je moguće da postoje razlike u stvarnom i prijavljenom broju kreveta? Objavljeno je da u prostorima Hitne službe ima 110 mjesta, a glavna sestra bolnice koja je nadzirala postavljanje kreveta i kolege na terenu mi tvrde 70, o čemu sam upoznao koodinatora PRIC-a.

Šesto, kako je moguće da uz ovoliki broj hospitaliziranih s teškim kliničkim slikama nemamo predviđene ili već spremne dodatne intenzivističke kapacitete?

Sedmo, kako se očekuje da se adekvatno zbrine 100 bolesnika u 3 dana, ili 150 u pet ili šest dana, uz manji broj liječnika i sestara koji su u samoizolaciji ili na bolovanju?

Osmo, kako je moguće da nemamo napismeno plan zbrinjavanja Covid pozitivnih bolesnika u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji što se tiče hitnoće? Zašto ne postoji jasan raspored kamo dolaze bolesnici koji su u samoizolaciji i traže liječničku pomoć?

”Mogao bih još puno toga nabrajati, no dosadašnji način funkcioniranja ispunjava me sumnjom u korisnost ovakvih konkretnih pitanja. Krizne situacije zahtijevaju timski rad, stalne razgovore, dugoročno i kratkoročno planiranje, a ne distanciranja, izbjegavanje i prebacivanje odgovornosti. Kao što sam u više dopisa, mailova i razgovora iskazao svojim nadređenima, kod kolega prevladava osjećaj prepuštenosti, a isti osjećaj i sam dijelim”.

”Nadam se da će ovo konačno netko čuti, sagledati i pokušati konstruktivno riješiti, bez progona i daljnjeg zaoštravanja stanja. Treba nam mir, povjerenje i suradnja u zajedničkom interesu”, zaključuje dr. Grgurević u pismu koje je dostavljeno Viliju Berošu.

Idi na 24sata

Komentari 34

  • nori 🖖 31.10.2020.

    Što joj je Sokol iz Bruxellesa ?

  • truckjimy 30.10.2020.

    samo je tragedija što će raja opet naj... ovi debelokožci su se dobro osigurali

  • xnet0822 30.10.2020.

    Pa stavite ih kod sebe doma, ak' ne znate kud ćete s njima !

Komentiraj...
Vidi sve komentare