U Hrvatskoj nije prijavljen nijedan tromboembolijski slučaj, sve ove pojave su vezane uz primjenu cjepiva AstraZenece u drugim zemljama EU. S obzirom na to da je serija o kojoj se radi veličine milijun doza, za očekivati je da će se pojavljivati nuspojave prema onim nuspojavama koje su opisane u informacijama o lijeku, rekla je za N1 doktorica Jelena Krajačić-Bucić iz HALMED-a.
POGLEDAJTE VIDEO
Sve nuspojave koje nisu uključene u informacije o lijeku će se, kaže liječnica, dodatno razmatrati i ocjenjivati u Europskoj agenciji za lijekove. Za sada, preliminarni rezultati ne dovode u uzročno-posljedičnu vezu s primjenom cjepiva.
'EU može nastaviti s primjenom AstraZenece'
Krajačić-Bucić smatra da se cijepljenje AstraZenecom u Europskoj uniji može nastaviti.
- Preporuka EMA-e je da se cjepivo i dalje može primjenjivati bez opasnosti od rizika od razvoja takvih nuspojava - rekla je i otkrila koje se to nuspojave najčešće javljaju nakon cijepljenja AstraZenecom:
- Do sada je zaprimljeno nešto više od 350 nuspojava koje su u 90% slučajeva blage naravi. Odnose se na glavobolju, zimicu, umor, bol na mjestu primjene, bol u mišićima, zglobovima, povišenu temperaturu, a 10% slučajeva su nešto malo veće nuspojave. Međutim, trenutno su one u ocjenjivanju. Ono što se može potvrditi je da su te nuspojave u skladu s opisanim nuspojavama u informacijama o lijeku, a slične su i nuspojavama koje se odnose na ostala cjepiva koja su trenutno u primjeni.
Liječnica kaže kako u Hrvatskoj do sada nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost između cijepljenja i tromboembolijske reakcije.
- Na liječniku koji primjenjuje cjepivo je da temeljem anamneze bolesti procijeni određeni rizik. S obzirom na to da se pojava trombolije nezavisno od cijepljenja pojavljuje u populaciji u velikom broju slučajeva, liječnik opće medicine mora procijeniti rizik - rekla je Krajačić-Bucić.
Teže nuspojave
U odnosu na sva do sada primjenjena cjepiva protiv korona virusa, postoji oko 10% težih nuspojava. To, kako kaže doktorica, podrazumijeva prvenstveno alergijske reakcije koje se odnose na svrbež i osip.
- Te reakcije relativno brzo i bez terapije se povlače. Što se tiče malo težih alergijskih reakcija, tu se može ubrojiti i anafilaktička reakcija. Međutim, do sada je samo jedna anafilaktička reakcija na cjepivo AstraZenece, kod koje je u razmatranju ta povezanost, a kod Pfizera se dokazala jedna anafilaktička reakcija - rekla je.
Što se tiče fatalnih ishoda, u Hrvatskoj do sada nije dokazan nijedan slučaj koji bi bio uzročno-posljedično povezan.
- Od svih prijavljenih smrtnih slučajeva, šest slučajeva nije sigurno povezano, dva su slučaja za koja se nije dokazala vjerojatna povezanost, a u još šest slučajeva se prikupljaju dodatni podaci na osnovi kojih bi se to moglo neosporno utvrditi - zaključila je Krajačić-Bucić.