To je to što me zanima!

Lider beogradske opozicije o protestima i suradnji s Možemo: 'U Srbiji više ne postoji dijalog'

Jedan je od inicijatora kolektiva Ministarstvo prostora, Inicijative Ne davimo Beograd i Građanskog fronta govori o prosvjedima, aktualnom stanju u Srbiji i odnosima s Hrvatskom
Vidi originalni članak

Dobrica Veselinović rođen je 1981. godine u Beogradu, gdje je i proveo čitav svoj život. Završio je Prvu beogradsku gimnaziju i Fakultet političkih znanosti u Beogradu. Pohađao veći broj ljetnih škola, seminara i debata u zemlji i inozemstvu, i održao isti toliki broj predavanja i prezentacija. Više od 10 godina je aktivan u civilnom sektoru. Jedan je od inicijatora kolektiva Ministarstvo prostora, Inicijative Ne davimo Beograd i Građanskog fronta. Tijekom 2010./2011. bio je jedan od ljudi koji stoje iza projekta "Ulična galerija". Od 2011. do 2018. bio je pokretač kolektiva „Ministarstvo prostornog prostora“ koji je počeo zagovarati veće sudjelovanje građana u urbanom razvoju. Tijekom godina izrastao je od neformalnog kolektiva u središte "Instituta za urbane politike", sa šest djelatnika i desecima ljudi uključenih u brojne projekte i inicijative. Od 2010. do 2012. godine bio je koordinator projekta "EkoLog" u grupi građana "Kreativni laboratorij".

Zatim je od 2013. do 2014. bio lokalni koordinator projekta "Biro Savamala" koji se provodi u suradnji sa Sveučilištem u Zürichu i Goethe Institutom u Beogradu. Od 2012. do 2014. godine pokrenuo je kampanju “Povratak otpisanih” koja se bavila učincima privatizacije 16 kina u Beogradu. To je rezultiralo okupacijom neovisnog kina Novi Bioskop Zvezda. Bio je kandidat za gradonačelnika Beograda na lokalnim izborima 2022. na kojima je bio treći, osvojivši 11% glasova.

Express: Kako bi ocijenili sadašnje stanje u Srbiji? Svjedoci smo najmasovnijih protesta u povijesti Srbije poslije 5. listopada 2000 godine. Gradonačelnika Šapića ste svojevremeno nazvali nevođenim projektilom. 27. svibnja za agenciju „Beta“ izjavili ste da su Srbiji potrebne korjenite promjene. Na što konkretno mislite? Kuda ide Srbija?

Rekao bih da je situacija neizvjesna. Neizvjesna u smislu da su poslije dužeg vremena nagomilano nezadovoljstvo i bijes proključali u ljudima, prvenstveno u Beogradu i većim gradovima, pošto poslije tragedija koje su nas zadesile više se ne možemo pretvarati da je sve u redu i da sve funkcionira, što su Vlada Srbije i Predsjednik uporno ponavljali. Nama je potreban posve novi i drukčiji pristup u odnosima među ljudima, a i upravljanju gradom i državom i u tom smislu naše inzistiranje na reformama i na promjeni ide ka tome. Ono kako su se do sada vodili i grad i država i kako se to poslije prelamalo i odnosilo na odnose među ljudima je doprinijelo nezamislivog nasilja koje je eksplodiralo, koje nije nestalo, jer se ono u većoj ili manjoj mjeri stalno dešava oko nas.

Express: Kada mislite nasilje, da li mislite da je Srbija na rubu građanskog rata?

Ne, ne mislim da je Srbija na rubu građanskog rata, ali mislim da je zbog višedecenijske politike koja je svaki konflikt pokušavala riješiti ne nekakvim konsenzusom ili razgovorom, političkom debatom u Parlamentu, medijima i javnom prostoru, već je išla putem da svaki konflikt rješava nasiljem, što je i dovelo do ove situacije. Svjedoci smo da je u godinama iza nas nije vladalo uvažavanje glasova građana i neistomišljenika, da je bilo uvažavanja mišljenja drugih i da je bilo dijaloga, do ovoga ne bi ni došlo, tako da je, nažalost, posljedica politike da postoji samo jedna istina na kojoj inzistiraju Srpska napredna stranka i Aleksandar Vučić te ukidanje debate svugdje, mislim da je to jedan od stupova situacije u kojoj se nalazimo. To je posljedica činjenice da ne postoji debata i ne postoji uvažavanje drugih mišljenja, od Parlamenta, preko medija i onda se to naravno preliva na javni prostor. Tako da ono što je izjavio Predsjednik nije točno i nije dobro, i upravo je to izvelo ljude na ulicu.

Express: Kako ocjenjujete današnju izjavu ministra infrastrukture i člana GO SNS-a Gorana Vesića, da su protesti građana „skretanje pažnje sa problema na Kosovu“? Nije li simptomatično da su se problemi na Kosovu pojavili tek poslije protesta i tragedije koja je zadesila Srbiju početkom svibnja? Da li je to stara „miloševićevska“ škola da jedan konflikt „rješavate“ stvaranjem još većeg konflikta?

Upravo tako, zato što ja, a ja imam skoro 40 godina, sjećam se da je uvijek postojalo nešto veće i važnije od onoga što nam se trenutačno dešava. Da li su to ratovi u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Kosovo, samo je pitanje što je izgovor? Sjećam se izjava poput onih „Kako možete protestirati dok otimaju srpske crkve u Crnoj Gori?“ ili „Zašto protest sada, kada skidaju ćirilične table u Hrvatskoj?“, ili što god da je razlog, uvijek će postojati neki vanjski neprijatelj ili vanjsko dešavanje, čije rješavanje moramo sačekati, kako bi poslije rješavali unutarnje probleme. Ja mislim da je obrnuto, i oni sada to i priznaju u svojim izjavama, jer se prvo moramo pozabaviti unutarnjim problemima, pa tek onda regijom. Po mom mišljenju to i je jedan od preduvjeta zbog čega se sve ovo dešava. Nismo procesuirali ulogu Srbije u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, nismo uspjeli razriješiti naš konflikt s Kosovom, nismo uspjeli priznati, procesuirati i spoznati što je geopolitička realnost u suvremenom svijetu, a tu prventveno mislim na naš odnos prema Europskoj uniji i prema Rusiji, te onda u skladu sa tim uvijek pokušavamo okriviti nekog drugog.

Express: Da li imate plan o ulasku Srbije u EU? Da li već pripremate proces pridruživanja, u slučaju da postanete deo prelazne vlade? Koju ulogu će igrati Hrvatska u procesu pridruživanja Srbije EU, uzimajući u obzir njihova iskustva?

Apsolutno! Mi znamo da Europa nema alternativu i uvijek smo vrlo jasno govorili da je taj put nužnost i da je brzina ulaska u EU uzročno – posljedično pozvana s željom da provedemo reforme koje su nužne na tom putu. Ono što smo mi vidjeli je da već desetljeće ove vlasti je to da je želja za ulaskom u EU deklarativna i da se uvijek željelo balansirati između želja i interesa Rusije, Kine i EU i da se tu pronalazi neki međuprostor, što ja smatram da je odlika i loših kockara i ljudi koji ne žele prihvatiti što će se desiti u budućnosti i da stvarno kažu da je Srbija u Europi. Srbija je Europa! Apsolutno pripremamo pridruživanje ulazak u EU, ali sada ne mogu spekulirati o tome da li će to biti prijelazna vlada ili neka druga vlada, ali svakako, u našem programu, u našoj viziji, u našim vrijednostima jeste u planu ubrzan put ka Europskoj uniji i reforme koje nisu puko checking the boxes, već su važne zbog nas i jedna od teza koju smo stalno zastupali je da ova vlast zapravo ne želi uvesti Srbiju u EU, niti je približiti EU zato što se plaši da pravila i standardi koje članstvo u EU podrazumijeva njima ne bi dozvolili da vladaju na ovaj način. Prosto ova razina korupcije, laži, neslobode medija i pritisaka na političke protivnike ne bi mogla opstati. Glede uloge Hrvatske, ja čitavu regiju promatram kao susjedstvo te smatram da u tom smislu moramo pomagati jedni drugima, zato što bez napretka svih nema pojedinačnog napretka, jer smo toliko isprepletani, veze su toliko duboke da to ne možete prosto odvojiti, da kada je jedna zemlja koja je članica EU, a druga nije, ne vidim razloga zašto ne bi zemlja članica pomogla da se suradnja podigne na jednu kvalitetniju razinu.

Express: Postoji li suradnja sa nekim političkim akterima u Hrvatskoj?

Imamo, naravno, s našim prijateljima iz političke platforme „Možemo!“ s njima smo već skoro 15 godina i prijatelji i suradnici zato što smo prešli isti put od aktivista preko ulaska u institucije, tako da s njima se dosta često viđamo i dosta surađujemo, možda ćemo je u narednom ciklusu i ponuditi i kroz Europsku zelenu partiju i kroz Konfederaciju zelenih partija u Europi, te kroz zajedničke programe i projekte. Prvenstveno mislimo na tri razine, a to su bolje povezivanje regije željezničkim prometom. Kao što znate, ne postoje više vlakovi između Beograda i Zagreba ili Sarajeva, a ono što je nužan preduvjet da ljudi bolje surađuju je da se lakše kreću. Druga razina se tiče pitanja obrazovanja i odnosa prema prošlošću, ono što nas povezuje je jedan zajednički kulturni i obrazovni prostor, koji se da dodatno produbljivati i povezivati, a ne produbljivati različitost. Bili smo skoro u Zagrebu, a i oni su bili kod nas, a naše stajalište je da bi zemlje – kandidati za prijam u članstvo u EU trebale imati svoje zastupnike u Europskom parlamentu, naravno, bez prava glasa. Mislim da bi to bilo značajno i za promociju Europske ideje, a i za učenje ljudi o tome kako institucije EU funkcioniraju, koje utječu na život ljudi u zemljama – kandidatima, da imaju svoje predstavnike. Ti zastupnici iz zemalja – kandidata bi pokazali ljudima u Srbiji konkretne stvari koje tamo dešavaju i utječu na sve nas.

Express: U slučaju dolaska na vlast, hoćete li i kada konačno otvoriti vojne arhive JNA u kojima se nalazi većina podataka koje traže udruge nestalih i koji bi mogli rasvijetliti sudbine brojnih ljudi? Mi smo vidjeli da taj je odnos s državno policijskim i vojnim aparatom i poslije 5.listopada, uz jedan mali pokušaj, koji se tragično završio po Predsjednika Vlade Srbije Zorana Đinđića, ostao zatvoren, nažalost.

Mislim da to svakako jeste jedan od preduvjeta da se dođe do istinskijeg pomirenja, procesuiranja zločina i otkrivanja uloge u prethodnim ratovima, ali mi se čini da će do tih otvaranja, ako se nešto pod hitno ne poduzme, doći samim protokom vremena. Jer, od 1991. do danas je prošlo 32 godine. Tako da da, to je trebalo učiniti mnogo ranije, ali apsolutno ćemo inzistirati ne samo na tim arhivima, već i na otkrivanju svega što se dešavalo tijekom proteklih desetak godina. Imate slučajeve od rušenja zgrada u hercegovačkoj ulici u Beogradu, preko pogibije rudara do prikrivanja različitih dokumenata, poput pada helikoptera, ubojstva na naplatnoj rampi u Doljevcu, u koje su očigledno uključeni pripadnici Srpske napredne stranke i članovi Vlade. Ono što je nama važno, jer smo pokret koji je nastao na tome, jeste slučaj Beograda na vodi, jer je i Savamala kao najekstremniji slučaj tog ludila, ali i financijski kontekst, gdje mi zapravo ne znamo ništa o tokovima novca, koji se mjere u milijunima ili milijardama, a koji su direktno upućeni na privatnu tvrtku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, tako da to je definitivno jedna od točaka gdje se sliva ekonomska moć ovog sustava koji trenutačno vlada Srbijom i koja mora biti otkrivena, jer je u pitanju jedna ozbiljna pljačka.

Express: Mislite na Eagle Hills, tvrtku koja je malo poznata i u samim UAE?

Da, ta tvrtka je neka vrsta protočnog bojlera kroz koju se sliva višak vrijednost nekretnina, gdje kvadratni metar košta više desetina tisuća eura. Pitanje je tko stoji iza te tvrtke i čiji je to zapravo kapital. Koliko će ovo još trajati? Ne znam, mislim da broj okupljenih građana na protestima govori o snazi motiva koji su ih na proteste i doveli. Prvi protest jest bio manifestacija zajedničkog bola i tuga, ali je poslije, zbog neadekvatne reakcije vlasti prerastao u bijes, i da je ljudima jasno da su ovi zahtjevi koji su postavljeni samo preduvjet za dubinsko mijenjanje države. Jer bez slobodnih medija i bez nekakve osnovne odgovornosti javnih dužnosnika, ne možemo pričati o bilo čemu drugom. Vi ako nemate državnu televiziju otvorenu za sve, ako na Pinku imate onakve stvari, i ako neki ljudi to brane i ljude koji poslije svega ovoga i dalje misle ostati na svojim funkcijama, o čemu mi dalje možemo pričati? 

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare