U organizaciji Poslovnog centra znanja Poslovnog dnevnika u srijedu je u Kongresnom centru Forum Zagreb u Green Goldu održan Energy Market Forum 2013. Forum je na jednom mjestu okupio brojne čelnike kompanija i stručnjake iz područja energetike, a prema onome što se moglo čuti kroz tri zanimljiva panela, na tom će se tržištu u narednom razdoblju dogoditi još mnoge promjene.  

'Rodilo se tržište, a što sad?'

Liberalizacija tržišta električne energije u punom je jeku, a u svega nekoliko mjeseci preko 20 tisuća kućanstava već je promijenilo opskrbljivača. Ipak, iako se najavljivalo da će liberalizacijom tržišta električne energije u Hrvatskoj cijene struje pasti, a kvaliteta usluge porasti, glavni igrači na tržištu najavljuju kako će cijene električne energije u narednom periodu porasti. 

- Posljednjih mjeseci, zbog niza faktora na tržištu, uključujući i hidrološki dobru godinu, bilježimo povijesno niske cijene električne energije, zbog čega se u narednom periodu može očekivati da struja poskupi, no nije poznato u kojoj mjeri. Do porasta cijene doći će i zbog višestrukog poskupljenja naknade za obnovljive izvore energije koje je uslijedilo nedavnom odlukom Vlade - poručio Zoran Miliša, predsjednik Uprave RWE Energija na prvom panelu Energy Market Foruma naziva "Rodilo se tržište, a što sad?“. 

Na panelu su još raspravljali i Tina Jakaša, direktorica HEP Opskrbe, Zdravko Ivčić, direktor NOX grupe, Marko Ćosić, predsjednik Uprave tvrtke Proenergy te Robert Golob, predsjednik Uprave tvrtke GEN-I. Golob je u raspravi kazao kako će cijena njihove struje ostati jednaka u naredne tri godine.

- Mi smo već kupili struju za naredne tri godine, i možemo garantirati da do kraja 2015. nećemo mijenjati našu cijenu struje, a ne postoji objektivan razlog da se trend ne zadrži i u 2016. godini - poručio je. 

'Stiže jeftiniji plin. Tko preživi, pričat će...'

Ako je pak suditi po rečenom na panelu "Stiže jeftiniji plin. Tko preživi, pričat će...", kućanstva će još nekoliko godina pričekati na alternativne opskrbljivače plina. Iako se tržište prirodnog plina formalno liberaliziralo još 2008., do danas niti jedan tarifni potrošač, odnosno kućanstvo, nije promijenilo opskrbljivača. 

 - Nismo još spremni za ulazak na tržište kućanstava, jer je za to potrebna puno veća logistika i investicije. Tko god uđe u taj segment mora biti vrlo spreman na izazove - poručio je Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva u raspravi na kojoj su još sudjelovali i Nataša Vujec, direktorica Crodux plina, Mladen Čavić, pomoćnik predsjednika Uprave Plinacra, Ivana Ivančić, direktorica sektora prodaje u Podzemnom skladištu plina te Davorka Tancer, direktorica tvrtke Prirodni plin. 

- Problem je što ne možete unaprijed ugovoriti količine kao što to možete s industrijskim  potrošačima. Osim toga, kućanstva zahtijevaju visoke kapacitete, jer su temperaturno ovisni, posebice u nekoliko najhladnijih zimskih mjeseci. A sve su to veliki troškovi - kazala je Tancer dodajući kako će onaj tko se odluči ući na tržište kućanstava morati računati i na to da se dio plina ne naplati, odnosno da je od građana ponekad teško naplatiti račun. 

'Zlatna koka koja daje profit od 1 posto'

Na koncu,  panel "Zlatna koka koja daje profit od 1 posto", na kojem su sudjelovali Nikola Ivčikov, direktor Lukoila Hrvatska, Branko Poljak, direktor veleprodaje Crodux derivata, Darko Markotić, izvršni direktor Trgovine na malo u Ini, Gordana Sekulić, rukovoditeljica Službe strateškog razvoja i planiranja u Janafu te Mladen Čobanov, direktor Zavoda za ispitivanje kvalitete, dalo se naslutiti kako velike promjene uskoro očekuju i tržište nafte i naftnih derivata. 

Usprkos imidžu visokoprofitabilnog biznisa, cijeli niz negativnih tržišnih faktora, ali i državna politika, doveli su do toga da čak i najveći distributeri naftnih derivata proteklih godina posluju na rubu profitabilnosti.  S druge strane,  ulaskom Hrvatske u EU, znatno su ublaženi mehanizmi kontrole kvantitete i kvalitete uvezenih proizvoda, a ta  činjenica, u okvirima padajuće potrošnje, sve češće rezultira neuređenim tržišnim odnosima. Stoga bi cilj državne politike u narednom periodu morao biti usmjeren ka pronalasku novih modela cjenovne politike na tržištu naftnih derivata koji bi uz sigurnost opskrbe i zaštitu potrošača morao osigurati i prihvatljiv i predvidljiv poslovni okvir za distributere.