Nakon pažljiva iščitavanja “lex Agrokora”, javio nam se jedan ekonomist s dugim iskustvom u restrukturiranju posrnulih tvrtki, još iz vremena socijalizma, kako bi nam skrenuo pozornost na neobičan detalj.
Zakon koji nazivamo ‘lex Agrokor’, rekao je, već je bio na snazi u SFRJ. Ako uzmete Narodne novine broj 84/89 pa pročitate Zakon o prinudnom poravnanju, stečaju i likvidaciji, vidjet ćete da su osnovne konture ‘lex Agrokora’ već tu, samo su prevedene s ekavice na ijekavski, a oni se hvale nekim izmišljanjem tople vode...
Naš sugovornik, koji je prema tom zakonu u bivšoj državi restrukturirao dvije tvrtke u Slavoniji, dodao je nekoliko detalja:
- Zakon o prinudnom poravnanju stečaju i likvidaciji iz službenog lista 84/89 SFRJ dana 26. lipnja 1991. preuzeli smo kao naš zakon. On je objavljen i potpisan od strane predsjednika Tuđmana 28. lipnja 1991. godine. Već smo, dakle, imali takav zakon kao što je ‘lex Agrokor’. Pa zar se po tom zakonu nisu mogli spasiti Kamensko, DTR i ostale tvrke koje su otjerali u stečaj? Nemam ništa protiv spašavanja Agrokora, ali proglašavati ‘lex Agrokor’ svjetskim čudom je vrlo upitno...
Sličnog je mišljenja i bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.
- Prilikom izglasavanja ‘lex Agrokora’, naš se premijer urbi et orbi pohvalio da je zakon napisan na temelju najboljih europskih iskustava, ali je pritom prešutio i da smo u našem zakonodavstvu imali zakone koji su funkcionirali u spašavanju, uspješnom ili neuspješnom, trgovačkih društava. Spomenuti smo zakon preuzeli iz jugoslavenskog zakonodavstva, ali on je prestao važiti nakon nekog vremena jer smo donijeli novi hrvatski zakon. Ovaj jugoslavenski zakon nastojao je spasiti poduzeća koja su bila od društvenog interesa. Tako je i sad.
Stručnjaci za insolvencijsko pravo tvrde da je ‘yu-zakon’ tretirao jedno poduzeće, a ‘lex Agrokor’ tretira koncern. No ostaje pitanje zašto zakon postoji samo za jedno poduzeće, a ne za sva...