Ispred kuće u Gundulićevoj 29 u Zagrebu, u kojoj je živjela Lea Deutsch, hrvatska dječja zvijezda između dva rata, postavljen je prvi zagrebački Stolpersteine - Kamen spoticanja.
- Postavili smo prvi kamen spoticanja za našu glumicu, pjevačicu i plesačicu Leu Deutsch. To je znatan događaj za cijelu Hrvatsku, ne samo za židovsku zajednicu. Na taj način odajemo poštovanjem jednoj nevinoj žrtvi, djevojci koja je godinama nastupala kao zvijezda u Hrvatskom narodnom kazalištu i koja je umrla u stočnom vagonu od srca, što znači da je na neki način umrla od tuge zbog onog što se desilo - rekla je Jasminka Domaš, članica vijeća Židovske vjerske zajednice ‘Bet Israel’.
Riječ je o maloj mjedenoj pločici ugrađenoj u pločnik, kakvih će u sljedećim mjesecima biti postavljeno još 19, a prolaznike će podsjećati na ljude koji su živjeli u kućama pored, a koje je režim odveo u smrt.
- Naravno da ovaj događaj ima i svoju širu dimenziju, a to je ta edukativna. Kada netko bude prolazio ovom ulicom i vidio kamen u tlu, možda zastane i zapita se tko je bila Lea Deutsch, pogotovo mlađi naraštaji. Očevici koji su mi pričali, nakon što je Lei 1941. godine zabranjen ulaz u Hrvatsko narodno kazalište da su ju danima viđali kako stoji ispred kazališta i gleda u ta vrata koja su za nju bila zatvorena. Ako znamo da je u zadnjoj predstavi u kojoj je nastupila 1941. godine redatelj bio čuveni Tito Strozzi koji je inače uvijek nosio cvijeće na premijere, onda možemo mislim kako jedna osoba od 16 godina može doživjeti traumatično takav jedan događaj, kada ju je politika, ustaška i nacistička ideologija zapravo za života osudila na smrt - kaže.
Projekt Stolperstein 90-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo je njemački umjetnik Gunter Demnig i u europskim je metropolama danas više od 75.000 spomen-pločica.
U Hrvatskoj od 2013. postoji samo nekoliko kamenja u Rijeci. Na svakom od njih piše “Ovdje je živio/živjela”, a zatim ime žrtve i sudbina - u najvećem broju slučajeva deportacija i ubojstvo. Nakon Lee Deutsch kamen spoticanja će u Amruševoj 8 dobiti Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin, koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a u Auschwitzu je ubijen odmah po iskrcavanju iz vlaka jer se pobunio protiv brutalnosti nacista.
- Danas je zapravo jedan veliki dan za grad Zagreb, postavlja se prvi Kamen spoticanja. To je humanizacija žrtava Holokausta, gdje im dajemo kamen gdje piše njihovo ime, datum rođenja, mjesto od kuda su odvedeni u logore i najčešće su u tim logorima i ubijeni. Prvi kamen simbolično postavljamo za jednu od najvećih zagrebačkih dječjih ikona - Leu Deutsch- rekla je Nataša Popović, ravnateljica Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na Holokaust.
U Zagrebu će se do 31, listopada postaviti ukupno 20 Kamena spoticanja za židovske žrtve, dok 2021. godine planir se postaviti i Kamenje spoticanja za romske žrtve, a kasnije pravoslavne žrtve i antifašiste.
- Uvijek se o žrtvama Holokausta govori u brojkama, dok je ovdje personalizacija žrtve, a to je ideja umjetnika, da se žrtvi vrati ime. Naime, u logorima je bila potpuna dehumanizacija ljudi, a cilj ovog projekta je da se oni humaniziraju - rekla je.
Svečanosti je prisustvovala i ministrica Nina Obuljen Koržinek.
- Svaki je Kamen spoticanja opomena i zalog za sadašnje i buduće generacije da se takva stradavanja u suvremenom i modernom društvu više nikada ne smiju ponoviti. Naša je Vlada jasna i nedvosmislena. Osuđuje sve zločine počinjene iz mržnje, predrasuda i diskriminacije na temelju rasne, vjerske, etničke, svjetonazorne i bilo koje druge različitosti. Ističemo nužnost utvrđivanja povijesne istine počinjene nad žrtvama, uključujući njihov točan broj , osobne identitete i okolnosti stradavanja, kako bi se svim žrtvama vratilo oteto dostojanstvo i odala počast koju zaslužuju - zaključila je.