Kao što su stari Grci imali Olimp, a Aboridžini Uluru, zagrebački arheolozi nedavno su otkrili da je tako sveto mjesto za Praprigorce stoljećima vjerojatno postojalo i na Medvednici. Radi se o vrhu Oštrec ili Oštrc, ovisno o kartama, na jugoistoku zagrebačke gore. Nalazi se na 737,5 metara nadmorske visine i ondje su pronašli hrpu ulomaka keramike koji, prema dosadašnjim analizama, datiraju sve od 10. pa do 3. stoljeća prije Krista.

S obzirom na to da se radi o impozantnoj stijeni, koja je danas prekrivena šumom, znanstvenicima iskustvo govori da se na tom mjestu nije nalazilo neko naselje već da je mjesto imalo drugu svrhu.

- Sama pozicija je čudna jer se radi o velikoj nadmorskoj visini. Nema zaravnjeni dio, već se ondje nalazi istaknuta hrid. Doslovno komad kamena koji strši. Kako položaj nije naseobinski, pretpostavka je da su namjerno dolazili i ostavljali keramiku, da je to bio dio nekakvog rituala - rekla nam je arheologinja dr. sc. Janja Mavrović-Mokos s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

S obzirom na to da je teren nepristupačan, ove godine su prvi put otvorili sondu, odnosno prekopali teren dug dva i širok dva metra.

- Našli smo finu keramiku, jako lijepo napravljene zdjele i lonce s jako dugačkim datiranjem. Sonda je bila mala jer smo zapravo htjeli vidjeti ima li uopće ondje nečega, da potvrdimo postojanje lokaliteta - kaže Mavrović-Mokos i dodaje kako već za 2025. planiraju nastaviti otkrivati što se sve ondje skriva.

O tom lokalitetu je s kolegama pisala u ovogodišnjem časopisu Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu u kojem su naveli kako su dijelovi keramike pripisani kasnom brončanom dobu.

Među ostalim, našli su i dvije zdjele uvučenog ruba, finije fakture, koje datiraju u mlađu fazu kulture polja sa žarama i starije željezno doba. Slične su već pronađene i na drugim arheološkim nalazištima. A tajnu stara bar 3000 godina zapravo je otkrivena slučajno.

Kako doznajemo, jednom su ondje izviđači radili na pošumljavanju. Netko od njih spazio je ulomak i sve prijavio. Naime, neke dijelove lokaliteta na istočnoj Medvednici, kao što je recimo onaj u Planini Donjoj, otkrili su uz pomoć laserskog skeniranja terena iz zraka, metodom poznatijom u svijetu kao LiDAR. Treba napomenuti da istu tehnologiju koristi i slovenski 'Indiana Jones', istraživač Ivan Šprajc, koji je nedavno u džungli tako pronašao stari grad Maja u Meksiku.

No preliminarni pregled Oštreca nije otkrio nikakve strukture zbog naglašenog reljefa na tom području. Tek nakon terenskog pregleda su i na karti su zabilježili kako prikazuje terasu i dio bedema.

- Ta snimanja se rade tako da zrakoplov prođe i laserski skenira područje. Tako se može maknuti šuma i dobijete reljef. Arheolozi tu gledaju anomalije, nešto što nije prirodno. Ne mora to uvijek biti za arheologiju, ali mi izađemo na teren pogledati - otkriva Mavrović-Mokos. LiDAR-ski podaci koje je koristila potječu iz tri odvojena istraživanja. Prvo je snimanje grada Zagreba iz 2012. i javno je dostupno na Geoportalu Grada Zagreba. Drugi su iz laserskog skeniranja Slovenije koje je u malom dijelu ulovilo i granično područje RH, a treće snimanje provedeno je u sklopu njezinog TRANS RIVERS projekta, kojeg je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Cilj istraživanja bio je obuhvatiti dio sjeverozapadnih obronaka Medvednice i područje Marijagoričkog pribrežja. Na njemu surađuje i Muzej Prigorja u Sesvetama.

A nalaza bi moglo biti još jer se blizu Oštreca nalazi brijeg s velikom visoravni na vrhu imena Gradišće. Tijekom terenskog pronađeno je tek nekoliko vrlo malih ulomaka keramike koji zasigurno imaju prapovijesnu fakturu, no pobliža datacija zasad je nemoguća. Također je pronađen i komad sedlasto oblikovanog kamenog žrvnja što upućuje da je jednom bio naseljen. Na karti laserskog snimanja izgleda gotovo kao trokut, a da je nešto ondje zbilja bilo ostalo je i u narodnoj predaji.

- Samo ime sugerira da je ondje bio 'grad'. Inače, to područje koje se zove Pečovje, nama je najljepši dio Medvednice. Zbog tih brojnih stijena ga zovu i Alpe. Ondje ima ih poluspilja i jako je zanimljivo - rekao nam je Dubravko Brusar iz Hrvatskog planinarskog društva Pečovje, koje ondje održava šumske staze