Ovaj studij studentima pruža sveobuhvatno znanje iz područja monetarne ekonomike, financijskih tržišta, ekonomike javnog sektora i drugih relevantnih područja. Obje vjeruju da su financije ključan dio svakodnevnog života, a financijska zanimanja neophodna iako izazovna.
Već od malih nogu Nina je bila okružena matematikom i financijama jer su joj bliski članovi obitelji usko povezani s tim područjima. Zbog toga je razvila strast prema financijama i često s obitelji u slobodno vrijeme proučava dionice i kretanja na tržištima kapitala. Već je i prije službenog završetka studija uspješno započela svoju profesionalnu karijeru kao analitičar podataka. Uz to već 6 godina drži instrukcije iz matematike, od prve godine fakulteta
Lana je svjesna da upravljanje tržišnim rizicima, strategije ulaganja, upravljanje fondovima i rizicima u osiguranju ne mogu postojati bez matematičkih modela. Tijekom svojega studija Lana ulazi duboko u ova područja i često znanja dijeli s drugim studentima. Prepoznata je kao izvrstan instruktor i izvan svog fakulteta te je tako često pozivaju i kolege s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.
Budući da su obje svjesne koliko financije mogu biti komplicirane za mlade, odlučile su za FinTok: GenZ za GenZ podijeliti svoje znanje o mirovinskom sustavu, načinima štednje za mirovinu i kako prikupiti relevantne informacije za donošenje ispravnih financijskih odluka.
Ja DANAS:
-
Moja omiljena knjiga o financijama:
Lana: Knjiga Macroeconomics – A European Perspective skupine autora O. Blancharda, F. Giavazzija i A. Amighinija standardno je štivo za opću makroekonomiju. Daje širi pogled na ulogu financijskih tržišta u ekonomiji, a pomogla mi je i u shvaćanju aktualnih vijesti iz područja ekonomije. Jedina joj je mana što nažalost ne daje detaljniji pregled dostupnih financijskih instrumenata.
Nina: Think and Grow Rich Napoleona Hilla. Autor je dugi niz godina prikupljao priče i intervjue s nekima od najuspješnijih ljudi na svijetu te sva saznanja sažeo u ovu knjigu. Zanimljivo je koncipirana te iznimno motivirajuća u pogledu naših financijskih ciljeva, ali i onih životnih.
-
Moj izvor informacija o mirovinskom sustavu:
Lana: Internet i fakultet. Na predmetu Financijska tržišta bile su nam predstavljene glavne ideje mirovinskih fondova i ostalih mogućnosti investiranja kapitala do mirovine.
Nina: Većinu sam svog dosadašnjeg znanja o mirovinskom sustavu stekla na fakultetu i od roditelja, koji su dosta o tome informirani te uglavnom imaju odgovore na moja pitanja. Ako me nešto dodatno zanima, uvijek se poslužim internetom.
-
Pravilo '50/30/20' nalaže kako najprije treba odvojiti pola prihoda za neophodne troškove, 30% za želje i slobodne vrijeme, a 20% odvojiti za štednju. Moje pravilo '50/30/20' glasi:
Lana: Kada budem imala stabilnije prihode, razmišljat ću u okviru pravila '50/30/20', međutim sada imam fiksni minimum za potrebe i želje, a višak ili manjak rješavam uplaćivanjem odnosno oduzimanjem od štednje.
Nina: Budući da trenutno još nemam prevelike neophodne troškove, rekla bih da na njih odlazi svega 20%. 30% je štednja za budućnost, a ovih 50% onda ostaje za moje želje i sitnice.
Ja NA PRVOM POSLU:
-
Prvim zaposlenjem ući ću u prvi i drugi stup obveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski fond u koji će se uplaćivati 5% mojih prihoda planiram izabrati ovako:
Lana: Mirovinski fond odabrat ću tako što ću provjeriti na njihovim web stranicama tko ima najveće prinose. Što se tiče kategorije mirovinskog fonda, izabrat ću onu najvećeg rizika s najvećim očekivanim doprinosima – to je kategorija A – jer ću imati vremena i promijeniti kategoriju fonda.
Nina: Proučit ću prinose u prošlosti fondova koji su mi na raspolaganju na njihovim web stranicama. Što se tiče kategorije mirovinskih fondova, mislim da ću se na početku karijere odlučiti za rizičniju kategoriju A s većim očekivanim prinosom.
Ja NA ZADATKU
-
Kako bih ostvarila maksimalni državni poticaj za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup od 99,54 EUR godišnje, svaki mjesec trebam uplatiti 55,35 EUR mjesečno. Njih svaki mjesec uštedim ovako:
Lana: Svaki mjesec izdvojim taj novac na početku mjeseca ili, još bolje, napravim trajni nalog u banci.
Nina: Odmah nakon što dobijem plaću, izdvojim iznos od 55,35 EUR i uplatim u odabrani fond. Ako sam se već odlučila za ulaganje u dobrovoljni mirovinski stup, spremna sam svaki mjesec smanjiti neobavezne troškove za taj iznos i iskoristiti ga za uplatu u fond.
Ja ZA 20 GODINA
-
Znam da prinose na mirovinsku štednju treba promatrati dugoročno. S obzirom na to da ću štedjeti za mirovinu nekoliko desetljeća tijekom kojih su uobičajeni povoljni i nepovoljni gospodarski ciklusi, o prinosima se planiram informirati ovako:
Lana: Naći ću podatke na internetu. Na web stranicama mirovinskih fondova piše kako se može u svakom trenutku informirati o stanju na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda.
Nina: Pratit ću prinose na web stranicama mirovinskih fondova. Ako sam s nekim fondom nezadovoljna, uvijek se mogu prebaciti u drugi mirovinski fond.
-
Poželim li promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, učinit ću to ovako:
Lana: Jednom godišnje u mjesecu u kojem sam rođena mogu online promijeniti kategoriju mirovinskog fonda, A, B ili C, s time da se prije trebam informirati plaćam li za to neku naknadu.
Nina: Promjena kategorije čini se vrlo jednostavnom – kako sam proučila na stranici REGOS-a, to se može obaviti jednom godišnje u mjesecu vlastitoga rođenja.
-
Kategorije mirovinskih fondova objasnile bismo kolegi studentu ovako:
Lana i Nina: Postoje 3 kategorije mirovinskih fondova, A,B i C. Razlikuju se po omjerima u kojima ti fondovi ulažu u rizičnije, odnosno manje rizične financijske instrumente (dionice, obveznice itd.). Fondovi kategorije A su najrizičniji, ali zato imaju i najveći očekivani prinos. U takve fondove uglavnom ulažu mlađi koji su spremni na takav rizik. Najmanje su rizični, tj. najstabilniji su fondovi kategorije C, stoga su najbolja opcija pred mirovinu.
Ja ZA 40 GODINA
-
Prvo što ću si priuštiti kada ostvarim pravo na mirovinu iz prvog, drugog i trećeg stupa:
Lana: Opremu za neki hobi koji zahtijeva puno vremena. Trenutačno je to vrtlarenje, a nadam se da će me ovaj hobi zanimati i u mirovini.
Nina: Pa tada ću vjerojatno imati puno drugačije želje nego sad, ali sam sigurna da ću i dalje voljeti putovati pa ću si možda priuštiti neko dugo željeno putovanje.
-
Mirovinu provodim ovako:
Lana: Na izletima u prirodu i na putovanjima. Vježbajući, čitajući i volontirajući gdje mogu.
Nina: Vrlo vjerojatno negdje na moru, u Istri, okružena prirodom i meni dragim ljudima. I nadam se velikim brojem pasa.
PITAM STRUČNJAKA
Odgovara: prof.dr.sc. Luka Grubišić, redoviti profesor na Matematičkom odsjeku PMF-a
Lana&Nina: Budući da kod zaposlenja poslodavac izdvaja određeni dio naše bruto plaće za uplatu u drugi mirovinski stup, zanima me kako to funkcionira kod „freelancera“, tj. kako se oni osiguravaju za mirovinu?
Grubišić: Kada govorimo o samostalnim radnicima “freelancerima”, pretpostavljamo da je njihova aktivnost organizirana kroz obrt ili neko društvo ograničene odgovornosti. U slučaju obrta, Porezna uprava izdaje rješenje o plaćanju obaveznih doprinosa, pri čemu se 15% dohotka ulaže u prvi mirovinski stup (kasa solidarnosti), dok se 5% dohotka ulaže u drugi mirovinski stup (obavezna mirovinska štednja). Ovi se postotci obračunavaju od paušalne osnovice za izračun doprinosa i svaki obrtnik, u ovisnosti o svojim ciljevima i okolnostima, može birati i višu osnovicu od minimalne zakonom propisane. U slučaju kada samostalni radnik radi za svoje vlastito društvo ograničene odgovornosti, onda ima plaću iz koje su definirani mirovinski doprinosi na standardan način. Odnos između udjela u dobiti koju ostvaruje trgovačko društvo i plaće za koju poduzetnik radi dio je individualne financijske optimizacije i tu postoje brojni alati za vođenje aktivne politike upravljanja imetkom. Istaknimo da je omjer između stope poreza na dobit i poreznih olakšica za uplate u mirovinsku štednju dobar alat financijske optimizacije. I u ovom su kontekstu uplate u treći mirovinski stup fleksibilniji instrument štednje (u odnosu na obavezne uplate). Važno se pravodobno konzultirati s financijskim savjetnikom ili stručnjakom za mirovine kako bi se odabrao najbolji pristup osiguranju za mirovinu koji odgovara specifičnim potrebama i životnim ciljevima.