Zastoji u opskrbi i rast troškova energije trebali bi popustiti u idućoj godini, što bi značilo i znatno slabiju inflaciju, ali razdoblje normalizacije cijena trajat će dulje no što se očekivalo, izjavila je čelnica Europske središnje banke (ECB).

Lagarde pak uporno otklanja sugestije da se monetarna politika u eurozoni postroži, ponavljajući poruku ECB-a da uvjeti za podizanje kamatnih stopa vjerojatno neće biti ispunjeni u 2022. jer se očekuje da će inflacija nakon toga ponovo pasti ispod ciljanih dva posto.

ECB je u rujnu prognozirao da će inflacija u eurozoni u prosjeku iduće godine kliznuti na 1,7 posto, te na 1,5 posto u 2023. Europska komisija procijenila je pak u jesenjim prognozama, objavljenim prošlog tjedna, da će u 2022. iznositi 2,2 posto, te kliznuti na 1,4 posto u 2023.

“I dalje očekujemo slabljenje inflacije u idućoj godini, ali za to će (ipak) trebati više vremena no što se prvobitno očekivalo", izjavila je Lagarde u ponedjeljak u govoru pred odborom Europskog parlamenta za ekonomsku politiku.

Zastoji u opskrbnim lancima vjerojatno će biti nešto blaži u 2022., a i terminski ugovori za energente pokazuju zamjetan pad cijena u idućoj godini, što upućuje na zaključak da će inflacija oslabiti, čak i ako proces normalizacije cijena potraje, dodala je šefica ECB-a.

Napomenula je da bi i plaće mogle reagirati na inflaciju, ponovivši ipak da u ECB-u i dalje drže da cijene neće rasti kroz dulje vrijeme posredstvom sekundarnih efekata.

“Procjenjujemo da bi plaće iduće godine mogle porasti možda i nešto snažnije nego ove godine, ali rizik sekundarnih efekata ostaje ograničen”, rekla je.

Naglasila je i da je industrija pod pritiskom, što bi moglo rezultirati slabijim gospodarskim rastom.

"Industrijsku proizvodnju pritišću nestašica materijala, opreme i radne snage, oslabljujući kratkoročne prognoze", objasnila je Lagarde.