SDP-ov Branko Grčić upozorio je da je u Hrvatskoj u zadnjih desetak godina oko 500 tisuća ljudi izašlo iz radnog kontingenta aktivnih stanovnika, što prirodnim odljevom, što zbog činjenice da su mnogi potražili sreću izvan Hrvatske.
- Sada smo u situaciji u kojoj jesmo i ni tih 67 tisuća stranih radnika nije bilo dovoljno i jednostavno treba otvoriti pipu i dopustiti da se uveze dodatni kontingent radne snage. Je li dobar ovaj model to u ovom trenutku nitko ne zna, pa ni Vlada. To govori da nam treba sistemsko, dugoročno rješenje i na Vladi je da takvo rješenje ponudi jer je očigledno da se demografski problemi u Hrvatskoj dugoročno neće riješiti preko noći - smatra Grčić.
'I dalje imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih ljudi'
Po njemu, dugoročno rješenje bi bila dodatna liberalizacija, da se ne mučimo više s kvotama jer je kvotni sustav očigledno prevladan i ne može egzaktno utvrditi potrebe koje Hrvatska ima. Uz dodatnu liberalizaciju treba utvrditi vrlo jasna imigracijska pravila, što se posebno odnosi prema trećim zemljama, dodaje.
- Činjenica da je više od sto tisuća ljudi na Zavodu za zapošljavanje govori o obrazovnom problemu Hrvatske. Ponuda radne snage u smislu kvalifikacije nije sukladna onome što se na tržištu rada traži, a za to postoje mjere poput cjeloživotnog obrazovanja, prekvalifikacije, dokvalifikacije i prilagodbe onome što tržište u traži - predlaže Grčić.
Vidi i opasnost u tome što 70 posto poslodavaca radnu snagu odmah traži izvan granica jer to ide za tim da se radnike nađe u zemljama gdje je rad puno jeftiniji nego u Hrvatskoj i da se na taj način izvrši pritisak na smanjenje plaća u Hrvatskoj, o čemu Vlada mora voditi računa kako se to ne bi dogodilo.
- Vladi su na raspolaganju instrumenti kojima i dalje treba ići proaktivno u smislu povećanja plaća da bi se ponajprije zadržalo naše ljude, jer u Hrvatskoj i dalje imamo vrlo nisku stopu zaposlenosti mladih ljudi, onih koji izlaze iz sustava obrazovanja, i tu je opasnost da upravo taj najproduktivniji i najperspektivniji dio radne snage napusti Hrvatsku - rekao je Grčić.
Drži da treba potaknuti rast plaća, za što SDP već godinu dana nudi rješenja koja su se sada, kada je kriza na vrhuncu, počela hvatati u javnosti pa i Vlada razmišlja da bi mogla ići u pravcu daljnjeg poreznog i drugih rasterećenja plaća.
'Treba rezati javnu potrošnju'
Mostov Nikola Grmoja smatra da su stvari vrlo jednostavne, ali za njih nema hrabrosti.
- Treba prvo država rezati javnu potrošnju, smanjiti troškove države, broj zaposlenih u javnoj upravi, smanjiti broj gradova i općina, ukinuti županije, onda s tim novcem rasteretiti poduzetnike, smanjiti poreznu presiju, omogućiti im da povećaju plaće, da ljudi imaju pristojne plaće za život - rekao je Grmoja.
Tržište je dvosmjerno, dodao je, s jedne strane moraju i poslodavci ponuditi bolje uvjete, ali to će moći tek kad država napravi ove korake, i onda zaposliti sve ove ljude koji su na burzi za pristojne plaće u Hrvatskoj. A ako nema radne snage, onda se ide u povećanje kvota.
Razlog zbog kojega poslodavci odmah traže radnike u inozemstvu vidi u tome što ljudi u Hrvatskoj za plaće koje se nude ne žele raditi, a jedan dio možda uopće ne želi raditi, ali misli da se plaće mogu povećati ako se naprave preduvjeti o kojima je govorio, ali za njih nema dovoljno hrabrosti.
- Jedina politička opcija koja je nastojala provesti reformu javne uprave je Most, ali vidjeli smo kako je to sve završilo, oni na to nisu spremni - dodao je.
Grmoja je mišljenja da je odluka o kvotama donesena u lipnju jer su vjerojatno ljudi koji rade u turizmu bili pritisnuti, nisu imali dovoljno radne snage pa se išlo u ovom smjeru, ali to nije dugoročna politika.
Umirovljenici su demotivirani prihvatiti bilo kakav posao
HSU-ov Silvano Hrelja također misli da je riječ o vatrogasnoj mjeri, jer s analizom onoga što imamo od upotrebljive radne snage na zavodima za zapošljavanje i onoga što treba našem gospodarstvu ne treba se baviti u šestom mjesecu nego je to cjelogodišnji problem. Ako treba obučavati ili prekvalificirati radnike, onda s time treba početi u studenom ili prosincu, a ne u lipnju za srpanj.
Na pitanje bi li bilo bolje da se angažira umirovljenike umjesto stranaca, Hrelja kaže da je ministar Pavić, da je htio malo slušati, mogao napraviti puno bolje izmjene zakona o mirovinskom osiguranju kod rada umirovljenika.
Ocijenio je da su u ovakvom sustavu umirovljenici totalno demotivirani da prihvate bilo kakav posao.