Prema stranici Numbeo koja se predstavlja kao najveća svjetska baza podataka o životnim troškovima i o kvaliteti života, Split je treći najskuplji grad u Europi što se tiče odnosa cijena kvadrata stana u odnosu na primanja.
Numbeo, kojega je osnovao Mladen Adamović, bivši softverski inženjer Googlea iz Srbije, na prvo mjesto te ljestvice stavlja Moskvu, a na drugo Pariz. Odmah ispod Splita je Beograd, potom Vladivostok, Gdanjsk i Prag.
Zadar se također našao na ljestvici i to na 13. mjestu, dok je London na 20., Barcelona na 31., a Zagreb na 33 mjestu. Prema podacima Numbea, cijena kvadrata stana u centru grada u prosjeku iznosi 25.403 kuna, a van centra grada 18.694 kuna. U posljednjih desetak godina cijene su značajno porasle i u manjim gradovima u okolici Splita, poput Solina i Kaštela.
Odgovor na pitanje što je uzrok visokim cijenama kvadrata u Splitu potražili smo u splitskim agencijama za promet nekretninama.
Anđelka Ramljak iz agencije Biliškov slaže se da su cijene kvadrata u Splitu previsoke u odnosu na cijenu primanja, no drži i kako nije realno govoriti o cijenama od šest do sedam tisuća eura po metru četvornom jer su u Splitu samo dvije takve zgrade.
- Primjerice, cijene 'kvadrata' u radijusu od pet do deset minuta pješice od centra Splita su maksimalno tri tisuće eura. Kod nas ljudi pretjeruju u startu želeći postići visoku cijenu, a ta slika nije realna. Također, činjenica jest da će se stanovi s realnom cijenom lako prodati – kaže nam Ramljak iz Agencije Biliškov.
U agenciji Globus Nekretnine kažu nam kako je jedan od glavnih razloga visokih cijena kvadrata u Splitu jest to što se Split više nema gdje širiti.
- Rastu cijene kvadrata i novogradnji, ali i derutnih stanova. Ipak, smatram kako je dosegla svoj vrhunac i ne može više rasti. Činjenica jest da je Split odlična lokacija za živjeti, veliki je grad i tu će ljudi uvijek naći posao. Nije isto živjeti u Splitu ili u nekim drugim krajevima Hrvatske. Dio stanova sigurno će se prodati zbog procvata turizma posljednjih godina, ali to je vrlo mali dio grada, zato smatram da turizam u ovom slučaju nije presudan što se tiče općenite cijene 'kvadrata' u gradu. Prije je razlog u tome što nema puno područja za novogradnje, i uglavnom je riječ o rubnim dijelovima grada. No i to se proda. Ako se nešto i izgradi bliže centru, to je prodano i prije nego je projekt napravljen, a kamoli zgrada. Ipak, situacija s pandemijom koronavirusa utjecala je i na tržište nekretnina, baš kao i na cijelo gospodarstvo – kaže nam u splitskoj agenciji Globus Nekretnine.
Dodaju nam kako je u Splitu još uvijek veća potražnja od ponude te da se sve što se nađe na tržištu na kraju nađe i svog kupca.
- Više od 90 posto stanova se proda, ali ono što je u oglasima nerijetko nije najviša cijena koju će prodavatelj dobiti. U prosjeku, cijena kvadrata bude niža za oko 10 posto. Ima onih koji će na kraju spustiti i 20 posto i onih koji neće ni jedan. Mi uvijek kažemo kako ima onih koji žele prodavati i onih koji žele prodati. Ono što je činjenica na tržištu jest da su cijene kvadrata stanova do 50 četvornih metara skuplji od kvadrata stanova iznad 80 četvornih metara koji također rijetko imaju cijenu nižu od 2000 eura za kvadrat. Jako je teško prodati one koji koštaju iznad 400.000 eura, no i za njih se uvijek nađe kupac – kaže nam agent Mate Kudrić iz agencije Globus Nekretnine.
Da Split nije jedini s visokim cijenama kvadrata, te da je i još neke gradove trebalo analizirati, smatra Denis Bašić iz agencije Plexus Nekretnine.
- I Opatija drži visoke cijene, ali i Dubrovnik, s razlogom. U Splitu su cijene visoke, a prodavatelji se često suoče s tim da nekretninu ne mogu prodati po očekivanoj cijeni pa je moraju spustiti. Ima više razloga koji utječu na cijenu nekretnina, a jedan od njih je zasigurno turizam, koji doduše pati zbog pandemije, ali očekivanja su ista. Drugi razlog jest što su ljudi koji imaju ušteđevine svjesni da je novac položen na banci bezvrijedan ako se ne ulaže, a najsigurnija investicija je kupnja nekretnine. Kamate na kredite su niže, a stopa inflacije ide u tom smjeru da će se ti krediti u budućnosti lakše otplatiti – kaže nam Bašić iz Plexus Nekretnina koji smatra i da se Split ima gdje širiti, no nije želio ulaziti u to zašto Split ne širi planski, s kompletnom infrastrukturom.