Sedmero od ukupno 13 kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a u srijedu se predstavilo saborskom Odboru za medije, a članovi Odbora najviše su propitivali potencijalni sukob interesa Roberta Šveba kojeg su neki prozivali i da je "spitzenkandidat ministrice kulture".
Na pitanja o svojim programima pred Odborom za medije odgovore su u srijedu dali kandidati Dražen Miočić, Dražen Rajković, Anja Šovagović Despot, Dario Špelić, Robert Šveb, Željko Valentić i Ivica Zadro. U utorak su pred Odborom za medije dodatne odgovore i pojašnjenje svojih programa već dali Krešimir Ćosić, Gordana Grandov, Marijo Kraljević, Nikola Kristić, Josip Krželj i Ivo Kujundžić.
Tijekom dvodnevnih razgovora s kandidatima za ravnatelja HRT-a najviše se raspravljalo o kandidaturi Roberta Šveba kojeg je u srijedu Zlatko Hasanbegović (Blok) otvoreno pitao je li osobni ''spitzenkandidat'' ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek koji se, kako je Hasanbegović ustvrdio, ''kandidirao na njezin poticaj i uz jamstvo da će biti izabran''. Uz to, postavio je i pitanje potencijalnog sukoba interesa navodeći Švebovu poslovnu povezanost s HRT-om preko dvije njegove tvrtke – RO.BA.GO i Mediahub. Hasanbegović je postavio pitanje i je li ''moralna i uobičajena situacija u isto vrijeme biti zaposlenik HRT-a i poduzetnik koji isporučuje fakture tom istom HRT-u'' navodeći detalje iz Švebova životopisa da je bio zaposlenik HRT-a uključivši i to da je bio ravnatelj HTV-a do ožujka 2008. kada je dao ostavku.
Nino Raspudić (Most) je tijekom rasprave kazao da je u trenutku kada je povjerenje u HRT-a palo na najniže razine potrebno otkloniti svaku sumnju na potencijalni sukob interesa. Ocijenio je i da je Švebova izjava u kandidaturi da ''ne postoji sukob interesa, ali da će, bude li izabran, prenijeti vlasništvo na druge osobe'' nedovoljna te da njegova kandidatura nije uopće trebala proći kod Nadzornog odbora HRT-a i doći pred saborski odbor.
Matko Kuzmanić (SDP) kazao je kako ''zidovi već pričaju da će Robert Šveb biti ravnatelj HRT-a". Pitao ga je hoće li, bude li izabran, nakon kratkog vremena napustiti HRT zbog lošeg okruženja i pritisaka, pozivajući se na Švebovo objašnjenje zašto je 2008. kao ravnatelj HRT-a dao ostavku nakon što HRT-u nije osigurao prijenos Svjetskog prvenstva u rukometu.
''Apsolutno nikada nisam bio u sukobu interesa i smatram svoju kandidaturu moralnom'', kazao je Šveb odgovarajući na Kuzmanićevo pitanje.
Šveb je ocijenio kako je ''okruženje'' na HRT-u sada lošije nego 2008, negirao je da je ''kandidat ministrice Obuljen Koržinek'' te istaknuo kako vjeruje da će biti izabran kandidat s najboljim programom. No, zbog brojnih pitanja članova Odbora o potencijalnom sukobu interesa, Šveb u srijedu nije ni bio u prilici odgovorima dodatno pojasniti svoj program.
S druge strane, bivša predsjednica Nadzornog odbora (NO) HRT-a Anja Šovagović Despot je, odgovarajući na pitanje članova Odbora, predstavila svoj program reorganizacije HRT-a kojim bi se smanjile sadašnje ''faraonske'' ovlasti glavnog ravnatelja, ojačala odgovornost i funkcija Nadzornog odbora i Programskog vijeća, te transformirao informativni program u cilju boljeg informiranja, relevantnosti i objektivnosti. Objasnila je i kako se zalaže za oživljavanje dramskog i filmskog programa, te za ukidanje SLAPP tužbi koje je HRT pokrenuo protiv svojih novinara, ali i nakladnika drugih medija ocijenivši ih neprihvatljivim i neprikladnim.
Rajković: 80 kuna pretplate previše za ono što građani dobivaju
Bivši član NO-a HRT-a Dražen Rajković istaknuo je kako bi, da se u ovom trenutku provede referendum, velika većina građana Hrvatske odlučila prestati plaćati pretplatu HRT-u ocijenivši kako je 80 kuna mjesečno daleko previše za ono što dobivaju. Stoga, kazao je kako je potrebno vratiti vjerodostojnost i povjerenje u vijesti i informativni program HRT-a kao javnog servisa, ali i stvarati kvalitetni dokumentarni i dramski program u vlastitoj produkciji. Naglasio je i kako bi se većina novca iz pretplate trebala ulagati u program, te da bi se značajno, gotovo za polovicu, trebao smanjiti broj zaposlenih na HRT-u kojih je sada nešto manje od 2900.
Urednik Hrvatskog radija Dario Špelić odbacio je navode o potencijalnom sukobu interesa budući da je i član NO HRT-a kazavši kako se izuzeo o odlučivanju o pravovaljanosti kandidatura za glavnog ravnatelja HRT-a, a predstavio je i svoj program naglasivši kako HRT sada karakterizira organizacijski nered i ''mutne linije odgovornosti''. Kazao je kako se zalaže za ''jasna pravila igre'', smanjivanje broja rukovoditelja i urednika te unapređenje, prije svega, informativnog programa.
Urednik HTV 4 Dražen Miočić naglasio je kako je među prioritetima njegova programa i preustroj informativnog programa kako bi opet javni servis bio najrelevantniji i najgledaniji, kao što se to potvrdilo u kriznim situacijama – potresu i tijekom početka koronakrize. Naglasio je i kako je njegov cilj vratiti domaću proizvodnju na HRT, te povećati ulaganje u program.
Programe su predstavili i bivši urednik i novinar Večernjeg lista Željko Valentić i radijski novinar Ivica Zadro. Valentić se, između ostaloga, založio za povratak ''novinarskih perjanica'' na HRT, obnovu dramskog programa po uzoru na Televiziju Zagreb tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, ali i za ponovno snimanje nekih starih emisija poput Telesporta i Hit Depoa. Radijski novinar Ivica Zadro kazao je kako se zalaže za privlačenje nove publike, uvođenje novih tehnologija te, naročito, za modernizaciju regionalnih radijskih kanala.
Nakon obavljenih razgovora s kandidatima za glavnog ravnatelja HRT-a saborski Odbor za medije predložit će kandidata za novog glavnog ravnatelja HRT-a o kojem će se odlučivati većinom glasova na plenarnoj sjednici Sabora.