Prosječna hrvatska obitelj 2017. godine potrošila je 82.530 kuna, odnosno 6800 mjesečno. A najveći izdaci budžeta, 21.353 kune, otišli su na hranu, po čemu uvjerljivo prednjačimo u EU.
Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatima na ovu elementarnu potrebu odlazi čak 28,2 posto budžeta, dok u EU za hranu u prosjeku kućanstva troše tek 12,2 posto godišnje.
POGLEDAJTE VIDEO:
Najviše se troši na meso, žitarice, mlijeko, sir, jaja i povrće, ali i na sokove i kavu. Hrana i bezalkoholna pića “progutaju” nam najveći dio budžeta, ne samo zbog niskih primanja, nego i visokih cijena. Cijene hrane u Hrvatskoj slične su kao na zapadu, dok su primanja od tri do četiri puta niža. Usporedbe radi, Bugari, iako zaostaju za nama po standardu, za hranu izdvajaju tek 19,2 posto budžeta. Nadalje, najviše iz kućnog budžeta, 15,7 posto, hrvatskim obiteljima ode na troškove stanovanja i potrošnju energenata, od čega najviše na struju, plin i ostala goriva. Samo na rad kućanskih aparata, prema izračunu Nenada Kurtovića, stručnjaka za energetsko tarifiranje, godišnje potrošimo oko 6400 kuna.
Klima-uređaj, ističe, jedan je od najvećih potrošača u kućanstvu. Ako se koristi zimi za grijanje, a ljeti za hlađenje, to godišnje stoji oko 2000 kuna. Bojler u kupaonici godišnje u prosjeku “izbije” oko 1300 kuna, štednjak na struju s pećnicom još 773 kune, kompjutor, ako se koristi po šest sati dnevno, 336 kn, svakodnevno korištenje perilice posuđa 315 kn, hladnjak od 250 litara sa zamrzivačem od 50 litara 236 kn. Perilica rublja, ako se koristi četiri puta tjedno, tijekom godine ‘pojede’ 215 kuna, a sušilica 316 kuna. I sušenje kose više puta tjedno stoji nas oko 215 kn godišnje. Ako je televizor uključen šest sati dnevno, godišnje će potrošiti električne energije u vrijednosti od 208 kn. Glačanje dva puta tjedno stoji nas 126 kuna godišnje, usisavanje podova jednom tjedno još 92 kune, a upotreba LED žarulje od 13 vati 24 kune.
- Najbolje je sve uređaje isključiti čim se ne koriste. A ako vas dulje nema, najbolje ih je isključiti i iz struje. I zbog troška i zbog sigurnosti - kaže Kurtović. Iz Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske za smanjenje potrošnje vode, struje, a samim time i curenja novca, savjetuju tuširanje, a ne kupanje u kadi, pranje posuđa u začepljenom sudoperu, a ne pod mlazom tople vode, postavljanje bojlera što bliže mjestu na kojem se topla voda troši i uključivanje noću tijekom niže tarife. Napominju kako povećanje temperature za jedan stupanj povećava potrošnju energije do šest posto pa je najbolje temperaturu u stanu namjestiti po načelu “prostorija po prostorija”, tako da je ugodna gdje se boravi, a manje ugodna gdje ne. Hladnjak ili zamrzivač najbolje je postaviti tamo gdje nema sunca, malo odmaknuti od zida, udaljiti od izvora topline i ne zatvarati ga u ormar.
Radi uštede, treba izbjegavati glačanje često i u manjim količinama. Veliki dio budžeta ode nam i na prijevoz i održavanje auta, čak 15,5%, gotovo jednako kao za stanovanje.
I po tome smo pri vrhu EU s Litvancima i Norvežanima. A pokazuje se da se znatno više oslanjamo na vlastiti auto, nego tuđi prijevoz. Naime, hrvatska obitelj potroši 8115 kuna za održavanje vozila, dok za usluge prijevoza tek 824 kune godišnje. Puno trošimo i na kupnju odjeće i obuće, i za to izdvajamo 7,3 posto ili 6037 kuna obiteljskog budžeta. Matematičar Mislav Predavec usporedio je online kupnju s fizičkim odlaskom u trgovinu i izračunom zaključio da se online kupovina više isplati te da tako štedimo vrijeme i novac.
- Recimo da imate planirani iznos od 700 kn i u tjednu nabavku idete automobilom, potrošit ćete još barem 10 kn na gorivo i parking. U trgovini obično ne kupujete po najpovoljnijim cijenama jer nemate informacija o drugim cijenama na drugim mjestima pa se pokazuje da ćete potrošiti oko osam posto ili 56 kuna više. A onaj skriveni, najveći trošak, impulzivna je kupnja, kad idete bez plana i popisa, a još k tome i praznog želuca. Tad ćete potrošiti oko 21 posto ili 147 kuna više. To je ukupno 913 kuna, tj. 213 kuna više od planiranih 700 kuna. Kad se to pomnoži s 52 tjedna, to je 11.076 kuna godišnje. Za sedam godina možete kupiti auto - ističe naš sugovornik i kaže da te podatke temelji na istraživanjima behavioralnih ekonomista.
Dajana Barbić i Andrea Lučić, docentice na Ekonomskom fakultetu i autorice vodiča o pametnom trošenju, već ranije su isticale kako je važno svaki, pa i onaj najmanji trošak zapisati, a savjetovale su i “kuvertiranje” kao način kontrole trošenja. Jedna kuverta za režije, troškove stanovanja, prijevoz, druga za hranu, treća za zabavu...
- Čim sjedne plaća, dobro bi bilo odmah odvojiti pet, a najbolje 10% za štednju - kazale su.