Žohari, mravi, sveprisutni kukci, koji se znaju udomaćiti u mnoge kuhinje i kupaonice te isprovocirati pravi mali rat sa svojim stanodavcima, zbog čega neki posežu za mnogim insekticidima ne bi li ih se riješili. Iako svi proizvodi na tržištu moraju biti sigurni za korištenje u kućanstvu, dodatno smo istražili je li mudro i koliko koristiti insekticide u kuhinjama i što ako je u obitelji malo dijete, treba li zato biti dodatno oprezan.

Odabrali smo šest proizvoda, većinom u spreju, u različitim trgovinama i različitih cijena, a nakon proučavanja deklaracija, iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping kažu da se radi o proizvodima namijenjenim za neprofesionalne korisnike pa su i koncentracije aktivnih tvari (biocida) niske i u načelu bezopasne, ako se koriste strogo prema uputama proizvođača.

- Način primjene prilagođen je za kućanstva jer se u obzir uzimaju i djeca te kućni ljubimci, kao i to da se proizvodi koriste u prostorijama u kojima se čuva i priprema hrana – stoji u njihovu odgovoru. To znači da su proizvodi sigurni, ako se slijede upute, primjerice da se drže podalje od djece i da se ne koriste na površinama gdje se priprema hrana.

- I većina aktivnih tvari u spomenutim biocidnim proizvodima ne predstavlja veću opasnost za zdravlje ljudi, ali su donekle opasni za vodeni okoliš. Eventualno neki mogu izazvati nadraživanje kože, očiju i sluznice te alergijsku reakciju kod osjetljivih osoba – kažu iz Zavoda za toksikologiju.

Ako i dođe do slučajnoga kontakta s biocidom, do udisanja, gutanja ili dodira s kožom, rijetko prijeti ozbiljna opasnost jer su koncentracije aktivnih tvari izuzetno niske.

A za analizu smo odabrali sprejeve Raid Total, Biopy, Bio kill, kao i praškasti insekticid Neopitroid te klopke Raid za žohare i za moljce. Kemičar Ivan Nemet kaže da većina njih ima piretroide – većinom sintetske spojeve, koje su proizvedeni po uzoru na spojeve iz prirode. Piretrin je prirodi sastojak s insekticidnim djelovanjem, a može se dobiti iz biljaka iz porodica krizantema, kao što je naš dalmatinski buhač.

- Pritom je permetrin sintetički insekticid, za čiju sintezu je piretin polazna tvar, a uvelike se koriste za očuvanju usjeva te poljoprivrednih proizvoda, posebice u velikim skladištima. Zato se nerijetko nađu i u hrani, a permetrin je u 2000. bio najčešći piretroid u hrani prema američkoj Agenciji za otrovne tvari i oboljenja – kaže Nemet. 

Do kontakta s piretroidima može doći ako jedemo hranu tretiranu ovim spojevima, ali i preko kože, jer se permetrin nalazi u kremama protiv ušljivosti i svraba. Ima ih i u popularnim sprejevima, pa je nezaobilazno i njegovo udisanje. Koriste se i u insekticidnim sprejevima, i to tako da ometaju prenošenje živčanih impulsa. Djeluju brzo, a prednost im je da se upotrebljavaju u malim dozama, što umanjuje opasnost za okoliša i ljude.

- Među sastojcima ovih pripravaka čest je i piperonil butoksid (PBO). On pojačava učinak piretroida, a pomaže i kod otpornosti insekticida na djelovanje sunca, čime mu produljuje trajnost. Često PBO-a ima u znatno više nego same djelatne tvari, primjerice u nekim proizvodima za tretiranje komaraca na javnim površinama. Često se spominje u negativnom kontekstu zbog pogibeljnog učinka na vodene organizme, ali i na pčele. Njegovu upotrebu treba strože kontrolirati – kaže naš sugovornik. Dodaje i da najnovija istraživanja pokazuju da PBO može imati neurotoksičan efekt na mentalni razvoj djece, a zbog široke primjene, jedan je od najčešćih zagađivalima zatvorenih prostora. Trudnice, dojilje i djeca trebaju izbjegavati kontakt s ovim proizvodima, jer postoji mogućnost akumuliranja u organizmu.