Ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u petak u Münchenu da Hrvatska sustavno povećava vojni proračun, kako bi sa sadašnjih 1,32 posto BDP-a dosegla cilj NATO-a od dva posto izdvajanja za obranu. 

NATO želi da države članice za obranu troše dva posto BDP-a, što od europskih članica Saveza uporno traži i SAD koji najviše pridonosi zajedničkoj obrani. 

"Hrvatska sustavno povećava izdvajanje za obranu, jačamo obrambene sposobnosti i pobjedničku hrvatsku vojsku", rekao je novinarima Krstičević na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu.

"Prošle smo godine zaustavili pad obrambenog vojnog proračuna nakon šest godina. Ova vlada je povećala proračun prošle i ove godine i sada smo na 1,32 posto BDP-a", dodao je.

Krstičević i ministrica vanjskih i europskih poslova predstavljaju Hrvatsku na tradicionalnom okupljanju sigurnosne zajednice u glavnom gradu Bavarske.

Ministar obrane zauzeo se za jaču obrambenu suradnju EU-a i NATO-a. "Novi sigurnosni izazovi, kibernetičke prijetnje, terorizam, hibridno djelovanje zahtijevaju zajedničko i jedinstveno djelovanje i pravovremenu razmjenu informacija", rekao je Krstičević.

Hrvatska je uključena u projekt Stalne strukturiranje suradnje EU-a (PESCO) i tu želimo još više uključiti potencijal hrvatske obrambene industrije, dodao je.

On se na marginama skupa odvojeno sastao s predstavnicima ministarstva obrane Njemačke i Izraela, potvrdivši da je jedna od tema bila nabava novih borbenih zrakoplova.

"Razgovarali smo naravno i o tome. Sada smo upravo u tim dodatnim konzultacijama sa svim partnerima s ciljem da odlučimo odgovorno i priuštivo", rekao je Krstičević.

Hrvatska vojska namjerava kupiti višenamjenske borbene zrakoplove koji bi zamijenili dotrajale ruske MIG-ove 21. Ponude su dali Grčka, Izrael, Švedska i SAD.