Nakon nedjeljnog brutalnog nasilja španjolske policije, koja je zaustavljala referendum o neovisnosti Katalonije, život na ulicama Barcelone vraća se u normalu. No nakon svega ostao je neugodan osjećaj, a novi potezi katalonske, ali i španjolske vlasti, se čekaju. Reakcija Europe kakvu su Katalonci očekivali potpuno je izostala.
Prema podacima katalonske vlade, na referendum je izašlo oko 2,26 milijuna birača, a njih 90 posto izjasnilo se za nezavisnost. Poručuju i da rezultat referenduma otvara vrata jednostranom pozivu na odvajanje od ostatka Španjolske. S druge strane, španjolski ministar pravosuđa Rafael Catala izjavio je da vlast na raspolaganju ima ustavne ovlasti kojima može spriječiti autonomiju Katalonije.
- Naša je obveza riješiti probleme i učinit ćemo to, čak i ako bi jače mjere mogle zaboljeti. Ali ako netko proglasi neovisnost, moramo mu reći da to ne može - poručio je Catala.
Unatoč vapajima Katalonaca, koji su tražili i zaštitu od Europe, iz Bruxellesa su stigle škrte reakcije. Europska komisija ponovila je stajalište da referendum o neovisnosti Katalonije nije u skladu sa španjolskim ustavom. Zasad se odbijaju izjasniti tko je odgovoran za nasilje, a suprotstavljene strane pozvali su na dijalog. Stav Europske komisije je da je katalonsko pitanje unutarnja stvar Španjolske. Vjeruju da španjolski premijer Mariano Rajoy vlada situacijom. I reakcije iz Hrvatske su škrte. Iz Banskih dvora do zaključenja ovog broja nije bilo nikakve reakcije. Ministarstvo znanosti poslalo je uputu školama da izbjegavaju posjet Barceloni i većim gradovima.
Oglasili se rijetki hrvatski političari
Od hrvatskih političara o situaciji u Španjolskoj nakon referenduma o odcjepljenju oglasili su se tek rijetki. Podrška Kataloncima stigla je tek od predsjednika HSLS-a Darinka Kosora.
- Podrška katalonskom narodu i njihovu pravu na samoodređenje. Ne budimo licemjeri, sjetimo se ‘91.! - priopćio je Kosor.
Na tragu europske politike “ne bismo se htjeli miješati” je Milorad Batinić (HNS).
- To je trenutačno unutarnja stvar Španjolske. Ne podržavam nasilje i isključivost, jer građani Europe trebaju imati pravo da iznesu svoj stav bilo na referendumu ili na bilo kojoj drugoj razini - poručio je HNS-ovac.
Šef SDP-a Davor Bernardić na Twitteru je oštro osudio policijsku brutalnost.
- Nema opravdanja za takvo nasilje - napisao je, ali stav o neovisnosti Katalonije nije iznio. Iako smo pokušali doći do njega, na pozive i poruke nije odgovarao.
Istim modelom neodgovaranja na pozive i poruke poslužio se čelni čovjek HSS-a Krešo Beljak, kao i predsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ). Izostala je i bilo kakva reakcija od zastupnika Mosta.
- Tužno je da je reagirala samo nekolicina premijera. Sve države, pa tako i naša, trebale su reagirati. Ne smijemo zaboraviti da je i Hrvatska neovisnost izborila referendumom. Moramo pokazati solidarnost - izjavio je politički analitičar Janko Bekić na Hrvatskom radiju u emisiji “U mreži prvog”.
Smatra da nasilje koje se u ovom slučaju koristilo u političke svrhe nije samo problem Katalonije i Španjolske, nego i Europe.
Sloboda izjašnjavanja, poručuje, treba biti zagarantirana svima. Dan nakon referenduma katalonski predsjednik zatražio je međunarodno posredovanje u sukobu u kojem su suprotstavljeni njegova pokrajina i Madrid. Poručio je da je odluka o katalonskoj neovisnosti obvezujuća te je se mora primijeniti.
- Ne želimo traumatični raskid. Želimo novu vrstu razumijevanja sa španjolskom državom - rekao je.
Nastavak napetih odnosa
No Katalonija je još jako daleko od suverene države, ali ipak korak bliže, smatra Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld. Napomenuo je da svaki narod ima pravo na samoodređenje te da se u budućnosti može očekivati nastavak napetih odnosa.
- Novu državu i ostale trebaju priznati, no teško će ih pridobiti. Španjolska će im postati neprijatelj ako podrže Kataloniju. Službeni Madrid godinama ne reagira kako treba kako bi se konsolidirali s Katalonijom. Isto je s Baskijom. Možemo očekivati nastavak negacije volje građana. Preporučio bih dijalog - poručio je Bandov.
Napominje i da se bez dijaloga situacija ne može pozitivno razviti. Institucije EU mogu pomoći medijacijom i razgovorom, klasičnom ili tajnom diplomacijom.
- Ako bi došlo do razmimoilaženja kao kod Češke i Slovačke, onda neće biti destabilizacije. Države će se mirno dogovoriti. Ako bi eskalirao sukob, sve su druge stvari otvorene. Ako gospodarstvo padne u kratkom roku, otvara se sivo i crno tržište te će biti olakšan proboj kriminalnih skupina iz Afrike u Europu. Vjerujem da će sjesti za stol i promisliti o interesu građana. Oni nasilje ne žele - zaključio je.
Primjer Katalonaca mogli bi slijediti i neki drugi narodi, no sve ovisi o uvjetima i mogućnostima
Veličina i količina zemalja Europe mijenjala se tijekom cijele povijesti. Zadnje veliko raspadanje doživjeli smo 90-ih na primjeru Jugoslavije, SSSR-a i Čehoslovačke, a nedavno i na prostoru Srbije, ali i Ukrajine.
Zemlje zapadne Europe i članice Europske unije sve su to relativno mirno gledale i komentirale, bez velikih potresa u svojim redovima. Iako je Španjolska i tad imala velikih problema s baskijskom paravojnom skupinom ETA-om, borba za neovisnost Katalonije prolazila je u puno mirnijoj atmosferi. Sličnih problema imali su i u Ujedinjenom Kraljevstvu, u kojem su se za odvajanje od matične države najviše zalagali Škoti. Na referendumu u rujnu 2014. ipak su odlučili da će ostati dio UK-a. Parlament u Londonu nije posegnuo za nasiljem, kao što su u nedjelju pokušali Španjolci.
- Odcjepljenja u Europi su konstantna, no nijedno zasad nije uzrokovalo sljedeće. Primjer Katalonije treba gledati kao unikatan. Istina je da će on biti poticaj za druge, no pitanje je imaju li ostali uvjete i mogućnosti postupiti jednako - rekao je Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose. Dodao je da sve ovisi i o mogućem dogovoru između građana, hoće li se rascijepiti mirno kao Česi i Slovaci ili će pak zaratiti kao u primjeru Kosova. I hrvatski susjed, BiH, muku muči sa separatistima koji zemlju žele podijeliti na Republiku Srpsku i Hercegovinu. Najpoznatiji narod bez zemlje su Romi, kojih ima u svim zemljama Europe, a najviše u Španjolskoj, Francuskoj i Rumunjskoj. U istočnoj Europi žive i Rusini, slavenski narod bez države, kojih je najviše na istoku Slovačke i zapadu Ukrajine.