Ovaj zakon se pripremao niz godina i od njega smo očekivali puno, no u konačnici smo dobili malo. Najveći problem je što se nastavlja promašena politika od koje odustaje cijeli svijet, politika fleksibilizacije, koja ne razumije da je zakon tu da bi štitio interese radnika kao slabije strane u radnom odnosu. Iznimke koje ste predvidjeli kod ugovora o radu na određeno, koje u potpunosti od pravila i ograničenja izuzimaju agencijske radnike ili stvaranje određenih novih temelja radnog odnosa za platformske radnike koje će ih dovesti u potpuno podređeni položaj, pokazuje da uopće ne razumijete realnost u kojoj žive naši građani, poručio je odmah na početku rasprave o Zakonu o radu SDP-ov Peđa Grbin.

Ljudi moraju moći živjeti od svog rada, a Zakon o radu treba biti tu da im u tome pomogne i da ih zaštiti od eksploatacije, dodao je. 

- To ovaj zakon neće. Ponovno se aktualizirao rad nedjeljom, no opet slušamo da će to rješavati na razini Zakona o trgovini, da ste doista htjeli to pitanje sustavno riješiti onda biste to riješili ovim zakonom, kojim bi predvidjeli uvećanje plaća, ali ne samo za rad nedjeljom nego i za prekovremeni, smjenski, noćni - rekao je. 

'A bonus u trenutku ogromnih profita?'

I ostatak oporbe je ovaj prijedlog izmjena kritizirao. 

- Ovo je zakon koji će radnicima osim inflacije i krize nametnuti i zakonodavni okvir da se još malo radnike cijedi. Ukoliko ovaj zakon prođe, poslodavac će mu u izvanrednim uvjetima moći umanjiti plaću za 30 posto, a potencijalno i više, bez da obrazloži da je došlo do pada prihoda. A da li daje bonus u trenutku ogromnih profita? Ministarstvo rada staje uz kapitaliste, poslodavce - istaknula je zastupnica Radničke fronte Katarina Peović naglasivši kako će radnici raditi i bez dana odmora. 

- Uvodi se koncept dodatnog rada, naravno da će radnici s ovako bijednim plaćama birati raditi dodatno da mogu preživjeti - poručila je. 

NOVE OKOLNOSTI Vlada u Sabor uputila izmjene Zakona o radu: Regulacija rada od doma, ugovora na određeno

Oporbeni zastupnici upozorili su i da će, ako Zakon prođe, sindikalna scena biti opustošena.

- Daje se sindikatima koji su reprezentativni mogućnost da njihovim članovima dođu neke beneficije, s čime mi nemamo problem, ali se nereprezentativne misli izbrisati sa sindikalne scene. Imat ćemo sindikate koji su ucijenjeni da potpisuju kolektivne ugovore s manjim pravima - rekla je Peović, na što se javio HDZ-ov Marko Pavić poručivši kako ne govori istinu te da ovaj Zakon štiti radnike. 

Dobio je opomenu, kao i HSS-ov Krešo Beljak. 

- Ja očekujem da će zakon o neradu doći na red jer ste vi najveći neradnici - rekao je Beljak. 

'Uništili ste radničku Hrvatsku'

Iste kritike iznio je Mostov Nikola Grmoja. 

- Ovaj zakon je samo slijed onoga što gledamo u našem društvu, Vlada sindikatima nudi bijedna povećanja od 300-400 kuna dok istovremeno imamo inflaciju od 13-14 posto pa i više. Želite stvoriti sindikate pod svojom kontrolom, ugasiti sindikate kao što ste sisačku rafineriju, uništili ste radničku Hrvatsku, a nudite anacionalnu, nepravednu Hrvatsku u kojoj profitiraju vaši kadrovi i vi osobno. Vrijeme je da ljudi žive pošteno od svog rada, da tu ostaju, ali ih vi tjerate iz Hrvatske - poručio je. 

IDUĆEG PETKA Inicijativa „Za radnički ZOR” najavila prosvjed: Nećemo dati da se trguje s pravima radnika

Šef Suverenista Marijan Pavliček istaknuo je, također, problem ugovora na određeno vrijeme, mogućnost rada do 70. godine, a Ružica Vukovac iz Kluba za pravednu Hrvatsku naglasila kako je upitna pravna održivost ovih izmjena te su u suprotnosti s drugim odredbama samog zakona o radu, ali i zakonom o suzbijanju diskriminacije, s Ustavom, s odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava...

'I dalje se ne štite trudnice u radnom odnosu na određeno vrijeme'

Predsjednica Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić također nije zadovoljna prijedlogom izmjena.

- Ono što je posebno lijevi spektar opozicije očekivao je da će se krenuti rješavati oni problemi i koji se pokazuju izrazito negativni za sve radnike, to je u prvom redu pitanje uređenja instituta rada na određeno vrijeme, no kao što vidimo ne usvajaju se prijedlozi ni sindikata, ni udruga, ne uređuje se na adekvatan način pitanje agencijskog ni platformskog rada. Umjesto da agencijski rad krenemo suzbijati, ovime se i dalje omogućuje da poslodavci koriste agencijske radnike i stavljaju ih u nepovoljniji položaj - istaknula je naglasivši kako se ne rješava ni pitanje zaštite trudnica u radnom odnosu, posebno na određeno vrijeme. 

VLADA GA UPUTILA U SABOR Što donosi novi Zakon o radu? Ugovor na određeno na najviše tri godine, uređen i rad od kuće

Zastupnik Socijaldemokrata Željko Pavić ne slaže se s prijedlogom da se naknada troškova za rad od kuće plaća ukoliko je rad u kontinuitetu od 15 dana te se zalaže da se svaki dan rada od kuće treba plaćati. 

- Drugi problem je što se i dalje dozvoljava da se radnicima isplaćuje velika količina naknada umjesto da se isplaćuje zarada. Radnici će danas s tim prihodima biti zadovoljni, ali pitanje se postavlja što će biti kad odu u mirovinu - rekao je. 

Najznačajnija promjena koju donosi Zakon je sprječavanje "štancanja" ugovora o radu na određeno, koje je uvela SDP-ova vlada, naglasila je HDZ-ova Majda Burić pohvalivši odredbu da s maloljetnom osobom neće moći raditi osoba osuđena za pedofiliju ili se protiv nje vodi postupak. Podsjetila je i da su u mandatu vlade Andreja Plenkovića porasle minimalne i prosječne plaće.

SDP-ova Sanja Radolović ju je podsjetila da je 2012., za vrijeme SDP-ove vlade, stopa nezaposlenosti mladih bila preko 50 posto te je SDP uveo mjeru stručnog osposobljavanja.

- A koju je nastavila provoditi i vaša vlada, vašeg dragog Andreja Plenkovića - poručila je.

Rad od doma

Ministar rada Marin Piletić predstavio je izmjene zakona koje donose niz novina. Njima bi se trebalo spriječiti sklapanje dugogodišnjih ugovora o radu na određeno pa se određuje da za svaki takav ugovor mora postojati objektivan razlog te da je s istim radnikom dopušteno sklopiti tri takva ugovora u tri godine. Radi se o ugovorima između kojih nije prošlo više od tri mjeseca, a sklapaju se s jednim poslodavcem ili više njih koji su povezani. Nakon tri godine i tri ugovora novi se može sklopiti nakon šest mjeseci.

Međutim, postoje i iznimke kao što su zamjene privremeno nenazočnog radnika, dovršetak projekta koji uključuje financiranje iz EU fondova te sezonski poslovi kao i agencijski radnici. Radnik nakon šest mjeseci ima pravo tražiti ugovor na neodređeno, a ukoliko to nije moguće poslodavac mu je dužan dostaviti obrazloženi, pisani odgovor u roku od 30 dana.

Uvodi se i novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno te mogućnost zakonitog rada izvan sezone. 

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu, rad od kuće ili rad na daljinu. Rad na izdvojenom mjestu je rad od kuće ili na daljinu, kao stalan, privremen ili povremen. Od kuće se obavlja u domu radnika ili nekom drugom prostoru koji je određen dogovorom. Rad na daljinu uvijek se obavlja putem ICT-ja, a radnik određuje mjesto rada, koje je promjenjivo.

MANJAK MLADIH RADNIKA Hrvatska: 50 000 zaposlenika starijih od 65 popunjava praznine na tržištu rada

Poslodavac će trebati nadoknaditi troškove režija, interneta i sličnog ako je rad od kuće stalan ili, iako je prvotno bilo propisano kada traje 10 radnih dana neprekidno, Piletić je istaknuo da ukoliko traje 10 dana kumulativno u mjesecu. U slučaju izvanredne situacije rad od kuće može biti dogovoren bez izmjene ugovora do 30 dana.  A uslijed izvanrednih okolnosti, kao što je bila pandemija ili prirodna katastrofa, poslodavac će imati pravo isplatiti vam samo 70 posto plaće. Ministar je naglasio da poslodavac ne može proglasiti izvanredne uvjete nego da to može samo država, a zastupnica Peović mu ukazala da to tako ne piše u Zakonu. Stoga traži da se to tako i napiše, ali i da se od poslodavca traži da dokaže utom slučaju smanjenja plaće pad prihoda. 

Osim toga traži i da se ugovori na određeno mogu dati maksimalno na godinu, a ne tri puta u tri godine.

SDP-ova Andreja Marić upitala je zašto nisu u Zakon unijeli odredbu da šef ne smije radnika zvati nakon radnog vremena, a ministar istaknuo kako na to nema jednoznačnog odgovora.

- Što će reći vatrogasac koji dobije poziv da za nekoliko minuta mora izaći na požarište? Je li to uznemiravanje u njegovo slobodno vrijeme? Što će reći djelatnici HŽ-a kad dođe do sudara vlakova u 22 sata? Naravno da treba platiti. Nema jednostavnog odgovora, slažem da se treba omogućiti da slobodno vrijeme zaista bude slobodno, ali postoji čitav niz situacija u kojima to jednostavno ne bi bilo moguće zakonski provesti - poručio je Piletić.

Rad kod drugog poslodavca

Radnik će moći sklopiti ugovor o dodatnom radu za drugog poslodavca bez odobrenja matičnog poslodavca, samo ga mora o tome obavijestiti. Dopuštena satnica za takav rad je osam sati tjedno, iznimno do 16 sati. Matični poslodavac će moći zatražiti da radnik prestane s dodatnim radom ako za to postoje objektivni razlozi, ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili se obavlja unutar radnog vremena kod matičnog poslodavca.

Stariji od 65 će moći raditi dodatnih pet godina i tako dobiti 27 posto veću mirovinu.

Uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga, istaknuo je ministar. Propisuje se obveza ugovaranja plaće u bruto iznosu i njezine isplate na transakcijski račun radnika. Poslodavac će morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom. Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u izmjene Zakona o radu.

Novi oblik rada - putem digitalnih platformi

Utvrđuje se novi oblik rada putem digitalnih platformi (Glovo, Bolt, Uber itd.), radi zaštite osoba koje ga obavljaju, ali i promicanja tog oblika rada, koji na tržištu već postoji. Izostavlja se pravo na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora njime urede za sebe povoljnija materijalna prava.

Izmijenjeni Zakon stupit će na snagu 2023., osim u dijelu koji se tiče regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 2024.