Poljski premijer Donald Tusk odradio je u petak prvih sto dana na vlasti uz solidnu potporu javnosti, ali se suočava s kritikama jer nije ispunio niz predizbornih obećanja. Za kašnjenja Tusk uglavnom krivi loše stanje koje su ostavili njegovi prethodnici. S lokalnim i europskim izborima na horizontu, činjenica da je više od polovice birača nezadovoljno tempom ispunjavanja obećanja iz kampanje predstavlja problem za vladu čiji je izbor kod nekih birača potaknuo nadu u radikalne promjene nakon osam godina nacionalističke vladavine.
- Svakako možemo vidjeti sporiji tempo ispunjavanja izbornih obećanja nego što je bilo naznačeno prije izbora. Nisam iznenađen. Poljska otkad je postala slobodna zemlja nikada nije imala vladu koja se 100% držala svojih obećanja - rekao je Bartosz Tekielski (23) koji radi u draguljarnici u središtu Varšave.
Bivši predsjednik Europskog vijeća došao je na vlast u prosincu uz obećanje da će poništiti demokratsko nazadovanje i popraviti odnose sa zapadnim saveznicima Poljske koji su rekli da je Varšava potkopala vladavinu prava te prava žena i manjina. Prema prosjeku anketa Tuskova Građanska koalicija (KO) je ispred PiS-a, dok široka koalicija koja tvori vladu ima preko 50 posto glasova potpore. Međutim, po dvjema novijim anketama PiS je na prvom mjestu.
U objavi na X-u Tusk je ukazao na "rekordni dug, sveprisutnu korupciju, izopačene medije, stranačko tužiteljstvo (i) kaos na sudovima" kao neželjeno nasljeđe PiS-a.
Izvor iz vlade rekao je Reutersu da je administracija znala da bi odluke poput odgode udvostručenja neoporezivog limita na 60.000 zlota (13.900 eura) bile vrlo nepopularne, ali da su neophodne zbog lošeg stanja u kojem je PiS ostavio javne financije.
- Ovo je laž. Ostavili smo javne financije u dobrom stanju - rekao je Mariusz Blaszczak iz PiS-a za Reuters.
Drugi čimbenik su podjele unutar široke proeuropske koalicije koja je dovela Tuska na vlast. Odluka desno orijentiranog predsjednika parlamenta Szymona Holownie da odgodi raspravu o liberalizaciji zakona o pobačaju za nakon prvog kruga lokalnih izbora razbjesnila je zastupnike Nove ljevice.
- Pobijedili smo na (općim) izborima i većina društva od nas očekuje da pokušamo promijeniti zakon. Ne možete se skrivati iza izbora. To ne može biti isprika - rekla je Katarzyna Kotula, zastupnica Nove ljevice koja je ministrica jednakosti.
Reforma
Dok kritičari kažu da je većina od Tuskovih 100 obećanja za prvih 100 dana ostala neispunjena, on je ispunio ključno obećanje - deblokirao je milijarde fondova Europske unije koji su bili zamrznuti zbog spora oko vladavine prava između PiS-a i Bruxellesa.
Prema anketi koju je United Surveys napravio za RMF FM i dnevni list Dziennik Gazeta Prawna, glasači vide ovo kao njegovo najveće postignuće, a više od 60 posto ispitanika kaže da je uspješno riješio taj problem. Također smatraju da je vlada poboljšala međunarodne odnose Poljske. Međutim, pravnici su postavili pitanje zašto je Bruxelles odlučio odmrznuti sredstva prije dovršetka reformi pravosuđa.
- Odmrzavanje sredstava je jako loše za Poljsku jer sada ne vjerujem da postoji velika motivacija za uvođenje promjena koje su neophodne - rekao je Krzysztof Izdebski, politički direktor u think-tanku Zaklade Stefan Batory.
KO odbacuje takve kritike i ističe da je odluka o deblokadi sredstava proizašla iz svijesti u Bruxellesu da je Varšava predana obnovi vladavine prava unatoč otporu pristaša stare vlade na moćnim pozicijama, poput predsjednika Andrzeja Dude.
- Očito je da postoje prepreke poput predsjednika, ponašanja nekih tužitelja ili ljudi u pravosudnom sustavu, ali bilo je nekoliko sastanaka na europskoj razini gdje su prikazani napredak i promjene - rekla je zastupnica KO-a Agnieszka Pomaska.
Neke od najradikalnijih promjena provedenih nakon što je nova vlada došla na vlast dogodile su se u državnim medijima jer je ministar kulture Bartlomiej Sienkiewicz nastojao preurediti medije za koje su kritičari rekli da su postali sredstva ne samo za vladinu propagandu, već i za govor mržnje protiv manjina.
U nastojanju da zaustave promjene, zastupnici PiS-a okupirali su urede javne televizije i novinske agencije, a sudovi i Helsinška zaklada za ljudska prava također su doveli u pitanje zakonitost poteza ministarstva po pitanju javnih medija.