Stariji od 40, koji duže od dvije godine nisu bili na pregledu ili kontroli kod svog obiteljskog liječnika, "kandidati" su za program preventivnih sistematskih pregleda, koje je Ministarstvo zdravstva pokrenulo 11. studenog. Takvih je pacijenata oko 316.000. Nakon što od doma zdravlja ili zavoda za javno zdravstvo dobiju poziv na pregled, pacijenti će ga moći obaviti kod liječnika obiteljske medicine, u domovima zdravlja te u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i u županijskim zavodima za javno zdravstvo diljem Hrvatske. Pregled je besplatan i za njega se na poslu mora dobiti slobodan dan.
Ministarstvo smo pitali hoće li građani odnosno pacijenti koji se pozivu na pregled odazovu biti sankcionirani. Neće, kazne za to nema, nije predviđena.
- Pitanje sankcija uslijed neodazivanja na preventivni zdravstveni pregled ne vidimo kao ispravan način poticanja građana na odaziv, već smo orijentirani na njihovo dugoročno motiviranje kroz sustavnu edukaciju o važnosti preventive u očuvanju zdravlja. Najbolji primjer dobre prakse ustrajnosti na preventivi su sistematski pregledi hrvatskih branitelja. Kad su počeli 2016., odaziv je bio mali, no sad postoji velika potreba branitelja za tim pregledima, odgovaraju iz Ministarstva zdravstva Vilija Beroša.
Ministarstvo smo pitali i što u slučaju ako pacijent sistematske preglede redovito obavlja u privatnom zdravstvu, bilo o svom trošku ili, primjerice, preko poslodavca - hoće li biti pozvan i na pregled u javnome zdravstvu.
- I oni će dobiti poziv na preventivni zdravstveni pregled ako pripadaju ciljanoj skupini starijih od 40 godina, koji zadnje dvije godine nisu bili kod svog liječnika obiteljske medicine. Plan je da se osoba odazove na poziv, i donese sve nalaze, prikupljene na privatnom pregledu, a izabrani će liječnik podatke upisati u karton te procijeniti treba li osoba proći i preventivni zdravstveni pregled, odnosno prilagodit će preventivni zdravstveni pregled pacijentu s obzirom na podatke koji su mu dostupni, odgovara Ministarstvo. Kako dodaju, u okviru pokrenute reforme zdravstvenog sustava u tijeku je unapređenje informacijskog sustava, kojim će podaci o privatnim sistematskim pregledima također biti dostupni i liječniku obiteljske medicine.
Konačno, jesu li ordinacije obiteljske medicine, pitali smo Ministarstvo, dobro opremljene za sistematske preglede?
- Dostatno su opremljene te potrebnu dijagnostiku, sukladno smjernicama prilagođenima za osobu koja se odazvala pregled, liječnici mogu obaviti unutar ordinacije, ili će osobu uputiti u daljnju obradu, odgovaraju.
Sistematski će uključivati detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu, fizikalni pregled, utvrđivanje rizika za kardiovaskularne i maligne bolesti, vađenje krvi, mjerenje tlaka i eventualne daljnje pretrage prema uputi liječnika. Preventivne mjere mogu smanjiti posljedice bolesti do čak 70 posto, istaknuo je Beroš na predstavljanju projekta u utorak.
Mjerit će se visina i težina pacijenta, indeks tjelesne mase, opseg struka, bokova, tlaka, uz pregled srca i pluća, trbuha i ekstremiteta. Radit će se i kompletna krvna slika, mjeriti glukoza u krvi, i ako je ona povišena, dodatno raditi test za kontroliranje i dijagnosticiranje dijabetesa oba tipa. Obavezan će biti i lipidogram - kardiološka dijagnostika, a za muškarce 55-75 godina i tumorski marker za otkrivanje, i praćenje rezultata liječenja raka prostate. Tko ima povišen tlak i/ili poremećaj pulsa radit će i EKG - snimak električne aktivnosti srca. Žene od 25 do 64 godine koje nisu napravile PAPA test u zadnjih godinu dana bit će pozvane da to učine kod ginekologa.
Također, žene u dobi 50-69 bit će upućene na mamografiju ako se nisu odazvale u Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, dok će svi u dobi 50-74 godine biti upućeni na hemokult test ako se nisu odazvali pozivu na rano otkrivanje raka raka debelog crijeva. Ljudi u dobi 50-75 godina bit će upućeni na LDCT test ako se nisu javili na poziv za rano otkrivanje raka pluća.
- Osim navedenih obaveznih pretraga, predviđene su i ostale, ciljane, kod osoba s povećanim rizikom od razvoja pojedinih bolesti. Primjerice, probir na spolno prenosive bolesti za osobe visokog rizika od zaraze gonorejom, klamidijom, sifilisom, HIV-om te hepatitisom B i C, naveli su u rujnu iz Ministarstva za 24sata. Nadalje, previđena je i jednokratna pretraga ukupnog, i LDL-kolesterola radi probira na obiteljsku hiperkolesterolemiju. Što se tiče osoba koje imaju rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti poput hipertoničara, dijabetičara, pretilih te osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, uključena je pretraga za serumski kreatinin – eGFR te omjer albumina i kreatinina u urinu.
Dodatno, predviđena je denzitometrija za osobe u dobi od 64 godine pa nadalje te one koji spadaju u rizičnu skupinu poput frakture kuka u roditelja, frakture kralješka ili osteopenije, pušenja, povećanog pijenja alkohola, niske tjelesne mase, rane menopauze, reumatoznog artritisa te u dobnoj skupini od 45 i više godina s prolongiranom upotrebom glukokortikoida, inhibitora aromataze ili antiandrogena.
- Kad se sagledaju dodatni rizični čimbenici kod muškaraca u dobi od 65 do 80 godina koji ulaze u probir na aneurizmu abdominalne aorte, uključen je i pregled ultrazvuk abdomena. Pored svih ovih navedenih pregleda i pretraga, liječnik može poslati pacijenta i na
drugu dijagnostiku, u skladu s njegovom procjenom, navelo je ranije Ministarstvo za 24sata.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, 34 posto građana u dobi od 40 do 49 godina nije posjetilo svog liječnika u posljednje dvije godine. U dobnoj skupini od 50 do 59 godina takvih je 27 posto, u skupini od 60 do 69 godina 21 posto, a među starijima od 70 godina oko 18 posto.
Hrvatska ima visoku stopu smrtnosti od karcinoma te bolesti srca i krvnih žila - kardiovaskularne bolesti su u 40 do 45 posto slučajeva uzrok svih smrtnih slučajeva godišnje, što je puno više nego u većini zapadnoeuropskih zemalja. Drugi najčešći uzrok smrti kod nas je karcinom (25-30 posto svih smrtnih slučajeva). Najčešći su kod nas rak pluća, dojke, debelog crijeva i prostate.
Hoće li se sistematskim pregledima građani odazivati, pokazat će vrijeme no činjenica je da se tijekom prošlogodišnje provedbe pilot-projekta u pet županija odazvalo samo deset posto pozvanih. Pritom, više od dvije trećine njih, pokazalo se, ima zdravstvene probleme - od povišenog krvnog tlaka, povećane razine kolesterola, šećera u krvi, prekomjerne tjelesne težine do štetnih posljedica pušenja i konzumiranja alkohola. Beroš je na prezentaciji projekta naveo slučaj građanina koji se odazvao u pilot-projektu, otkriveno mu je proširenje abdominalne aorte i hitno je hospitaliziran te izliječen.
Iako je u postotku onih koji dugo nisu bili kod svog liječnika ipak malo, u ordinacijama obiteljske medicine smatraju da bi im se opseg posla zbog sistematskih pregleda mogao značajno povećati.