Ako se sadašnja oročenja u bankama obnove po stopi od 2,4 posto, to će značiti povećanje nacionalne referentne stope (NRS) s 0,1 na 0,6 posto, poručio je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke. U bankama raste oročavanje jer je povećana i kamata na štednju, što je, međutim, loša vijest za kreditno zadužene. Rast kamate na oročen novac znači, s druge strane, i rast kamate za zadužene. Prema Šošićevoj izjavi, krenu li građani masovnije oročavati sredstva, i njihov se udio vrati na onaj otprije deset godina, prije nego što su kamate na oročenje počele padati, NRS bi mogla narasti i do dva posto.
Ugovorenu fiksnu kamatnu stopu tijekom određenog razdoblja ili čak do dospijeća ima 46 posto dužnika, kod ostalih je kamata promjenjiva, dakle kod većine, pri čemu je gotovo 70 posto tih kredita s promjenjivom kamatom vezano uz NRS.
Vjeko Peretić, osnivač i predsjednik uprave Pro grupe za kreditno posredovanje izračunao je za 24sata poskupljenje stambenog kredita u tri moguća scenarija.
Riječ je o kreditu od 100.000 eura na rok od 25 godina, podignutom prije pet godina, s kamatnom stopom 3,5 posto i pretpostavkom da mu je sad, nakon pet godina, ista kamatna stopa. Trenutni mjesečni anuitet iznosi 500,63 eura, a prema otplatnom planu, klijent duguje još 86.319 eura.
45 eura veća rata kredita od 100.000 eura ako kamata naraste jedan postotni bod
U prvom scenariju, ako se kamatna stopa podigne za 0,5 postotnih bodova, sa 3,5 posto na 4 posto, mjesečni anuitet bi u tom kreditu porastao na 523,09 eura, odnosno za 22,46 eura (4,5 posto).
U slučaju da kamatna stopa naraste za jedan postotni bod, sa 3,5 posto na 4,5 posto, mjesečni anuitet raste na 546,11 eura, što je 45,48 eura više (poskupljenje od devet posto).
U trećem, najgorem scenariju, ako kamata poraste za čak dva postotna boda, sa 3,5 na 5,5 posto, mjesečni mjesečni anuitet bi otišao na 593,79 eura, odnosno za 93,16 eura, što je povećanje od 18,6 posto.
- U zadnjih godinu, dvije u Europi i svijetu je novac značajno poskupio, jer su centralne banke u nekoliko navrata, kao jedan od alata borbe s inflacijom, povećavale ključne kamatne stope. U Hrvatskoj se nije dogodio osjetni kamatni prijenos na nove kredite pa tako već neko vrijeme za određene kredite imamo najpovoljnije financiranje u Europi, kaže Peretić. Kako dodaje, za kredite u otplati s promjenjivom kamatnom stopom se porast još manje osjetio, jer su većinom vezani na NRS, čija visina uglavnom ovisi o prosjeku kamatnih stopa koje su banke davale građanima za oročenja.
250.000 dužnika sa stambenim ili gotovinskim kreditom u kojima je nacionalna referentna stopa
- Donedavno su te stope za štediše bile mizerne, jer su naše banke u zadnjem periodu izrazito likvidne, pa nisu stimulirale oročene štednje građana. Međutim, i to se lagano počinje mijenjati, a ovisit će o broju građana koji budu oročavali svoju ušteđevinu, i po kojoj kamatnoj stopi, dodaje Peretić. Zaključuje da se u javnosti "navijalo" za povećanje kamata na štednju, što odgovara štedišama, ali neće odgovarati i dužnicima.
- Stavimo li u kontekst inflaciju i povećanje plaća, srednje loš scenarij u kojem bi povećanje iznosilo jedan postotni bod odnosno devet posto veći mjesečni anuitet, to ne bi trebao predstavljati preveliki problem većini dužnika, dodaje.
Ekonomski stručnjak dr.sc. Mladen Vedriš je optimističan, jer smatra da će pad referentne stope na EU razini kompenzirati eventualni rast naše, nacionalne reference.
- Kako je inflacija u eurozoni u okviru koji se može tolerirati, očekuje se da će i referentna stopa pasti, vjerojatno tek u drugom polugodištu iduće godine, napominje Vedriš.