Troje od deset 16-godišnjaka u Hrvatskoj stupa u spolne odnose. Polovica ih ne koristi kondome jer ih ne vole, sram ih je kupiti ih, vjeruju partneru/partnerici ili su im preskupi. Polovica je stupila u spolni odnos pod utjecajem alkohola. Svoje znanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju većinom procjenjuju dobrim, no rezultati pokazuju da im je znanje jedva prosječno. Najviše se o temama spolnog zdravlja i seksualnosti informiraju preko interneta, televizije, u razgovoru s vršnjacima, a tek onda od roditelja ili neke druge odrasle osobe.
To su podaci Istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2022. godinu provedenog među 2352 učenica i učenika u 100 srednjih škola, koji su predstavljeni prije mjesec dana. Stručnjake HZJZ-a posebno zabrinjavaju rezultati koji upućuju na slabo korištenje kontracepcije među mladima. Podaci HZJZ-a za 2023. godinu pokazuju i kako se povećava broj pobačaja na zahtjev među djevojkama od 15 do 19 godina, iako se broj maloljetničkih trudnoća smanjuje.
Ne znaju dovoljno
Svi stručnjaci jednoglasni su u tome da je učenicima neophodna ozbiljna edukacija o spolnom zdravlju u školama. Tako se u izvješću HZJZ-a navodi kako u ispitivanju znanja učenika o o spolnom i reproduktivnom zdravlju niti jedan učenik nije imao sve točne odgovore. Najviše učenica i učenika ima dovoljno i nedovoljno znanje, te je nužna jača javnozdravstvena edukacija mladih.
S druge strane, unatoč statistikama, dio javnosti i političara i dalje smatra kako je zdravstveni odgoj nametanje ideoloških vrijednosti, a službena politika spora je u uvođenju ozbiljnije edukacije u obrazovnom sustavu.
- U hrvatskim školama trenutno imamo neučinkovit oblik zdravstvenog obrazovanja u vidu međupredmetne teme Zdravlje koja na neadekvatan i zastarjeli način obrađuje temu seksualnosti i reproduktivnog zdravlja. Ona izostavlja sve one teme vezane uz rodne stereotipe, rodnu ravnopravnost, LGBTIQ teme te promociju pozitivnih stavova prema seksualnosti. Prevladava medikalizacija seksualnosti i konzervativan pristup u obradi teme - kazala je za Nacional Sanja Cesar iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje.
Prvi u Hrvatskoj
Grad Rijeka odlučio je da neće čekati državnu obrazovnu vlast, kao što nisu čekali ni s građanskim odgojem i obrazovanjem. Ove jeseni u šest riječkih osnovnih škola trebala bi eksperimentalno započeti izvannastavna aktivnost zdravstveni odgoj i obrazovanje.
- Zdravlje je temelj ljudske dobrobiti i kvalitete života. Kako bismo naše mlade ljude osnažili za donošenje informiranih odluka o vlastitom zdravlju i dobrobiti, ključno je pružiti im kvalitetno i sveobuhvatno obrazovanje o zdravlju. Spolna edukacija predstavlja važan dio kurikuluma jer pomaže mladim ljudima donositi informirane i svjesne odluke te ih osnažuje za brigu o vlastitom zdravlju - pojasnili su za 24sata u Upravnom odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke.
Rijeka bit će prvi koji uvodi zdravstveni odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj. Iako je Grad Zagreb najavljivao uvođenje, dosad nisu predstavili projekt.
Većina nikad ne razgovara s roditeljima
U središtu kurikuluma je cjelovit pristup zdravlju, ističu.
- Otpor prema zdravstvenom odgoju javlja se primarno zbog neinformiranosti o tome što mlade muči. Osim toga, previše se politizira tema koju nije potrebno politizirati. Njihovo fizičko i mentalno zdravlje, samopouzdanje, jačanje otpornosti i informiranost moraju nam biti na prvome mjestu - kaže nam Eli Pijaca Plavšić, koordinatorica radne skupine za izradu kurikuluma.
Iako se često kaže kako učenici ove teme uče kroz međupredmetne teme ili na predmetima poput prirode i biologije, sva istraživanja potvrđuju da im nedostaje znanja. U anketi provedenoj za potrebe uvođenja zdravstvenog odgoja među učenicima 7. razreda, oko 62 posto je bilo za uvođenje programa. No njih čak 88.2 posto nikada ili rijetko razgovara o temama vezanim za spolnost u svojoj obitelji.
Zabrinjavajući rezultati
Grad Rijeka, u suradnji s Odsjekom za pedagogiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci, početkom 2023. organizirao je anketno istraživanje među učenicima sedmih razreda u dijelu riječkih škola.
62%
učenika sedmih razreda u Rijeci želi zdravstveni odgoj u školi
46,1%
manje od polovice učenika smatra da homoseksualne osobe trebaju imati jednaka prava kao i heteroseksualne
53,2 %
učenika konzumira "fast food" nekoliko puta mjesečno, a njih 12.7 % nekoliko puta tjedno ili svakodnevno
54,3 %
samo polovica ispitanih učenika u prosjeku spava noću 7 ili 8 sati tijekom radnog dana
47,6 %
ih smatra kako bi u njihovoj školi trebali više učiti o zdravoj prehrani i načinima pripreme
11,5%
učenika je izjavilo kako se nikad ili rijetko osjećaju voljeno
19%
učenika ističe da su rijetko zadovoljni sami sa sobom
18,5%
učenika procjenjuje da se ne nosi dobro s problemima
23,3%
se ne osjeća optimistično u vezi budućnosti