Hrvatska će krajem ove godine dobiti novu strategiju za suzbijanje korupcije i revidirani akcijski plan, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić u Saboru na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća koje prati provedbu navedene strategije. Kazao je da se po pitanju suzbijanja korupcije nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU neće ništa bitno promijeniti jer i dalje moramo ustrajno raditi na tom problemu i nakon 1. srpnja. 

Za razliku od stare strategije i akcijskog plana iz 2008. godine, novi dokumenti neće imati propisane mjere poput provedbe zakona, jer to, ističe Miljević, nije dio akcijskog plana već se podrazumijeva da se zakoni, koji se donesu i provode. Kazao je i da podaci o trošenju proračunskog novca moraju biti javno objavljeni.

- Sve sto može, ići će van. Gdje god se troši javni novac to se mora vidjeti. Građanin jedino tako može kontrolirati stvari - najavio je Miljenić.

Kazao je da se u provedbu antikorupcijskih mjera moraju jače uključiti lokalna samouprava, ali i javna poduzeća. Miljenić je izvijestio i da je strategija borbe protiv korupcije iz 2008. godine dala dobre rezultate napominjući da je od 380 provedeno 340 mjera.

Predstavnici središnjeg europskog antikorupcijskog tijela GRECO-a iz Hrvatske, pretpostavljaju da će to tijelo u četvrtoj procjeni Hrvatske spomenuti pitanje donošenja etičkog kodeksa za saborske zastupnike te i činjenicu da još uvijek nije riješeno pitanje lobiranja. Pretpostavlja da će se problematizirati i činjenica da gradonačelnici i načelnici istovremeno sjede u Saboru kao zastupnici.

Kosor: Za mene nije bilo dileme ni kada je optužena moja bivša stranka

Zastupnica Jadranka Kosor na sjednici je bila u ulozi bivše premijerke. Kazala je da je u to vrijeme, kada je u pitanju borba protiv korupcije, bila izložena pritiscima i nevidljivim prijetnjama.

- Nitko nije lud da bi prijetio bilo kome na vidljiv i transparentan način. Ali znamo na koji način se može sofisticirano prijetiti, pritiskati i zahtijevati. Naravno, neću spomenuti ni jedno ime. Govorim o primjerima osoba iz političkog života, koje su bile procesuirane, a za koje su se, u jednom dijelu medijskog prostora, uvijek nalazila određena opravdanja i na pristajanje jednog dijela medijskoga prostora na činjenicu koja to nije bila, da se radi o političkim progonima. Dakle da udruženi, predsjednica Vlade i glavni državni odvjetnik, nekoga politički progone - kazala je. 

Po pitanju borbe protiv korupcije za nju kaže nije bilo dileme čak ni onda kada je optužena njezina bivša stranka. 

Gorjanski: Korupcijom u zdravstvu se na godinu izgubi do 3 mlrd. kuna

Dražen Gorjanski koji je govorio o temi "Sistemski problemi korupcije u hrvatskom zdravstvu" upozorio je da je u tom sektoru po pitanju korupcije stanje loše. Upozorio je da se korupcijom u sustavu zdravstva godišnje izgubi do tri milijarde kuna. 

Naveo je i da je loše što u Hrvatskoj još prevladava mišljenje da mito od 1000 kuna nije mito, da vođenje liječnika na kongrese i večere nije korupcija. Ukazao je i da je 9000 liječnika na platnom spisku tvornica lijekova. Gorjanski je upozorio da u zdravstvu ne postoji odjel za suzbijanje korupcije dok ih Engleska primjerice ima šest. 

Istraživanje: Samo dva posto građana prijavilo je korupciju

Jelena Budak s Ekonomskog instituta iznijela je podatke njihovog istraživanja iz 2010. koje je provedeno na 3000 ispitanika, a koje pokazuje da se 44 posto mita u Hrvatskoj daje u novcu, a najviše otpada na zdravstvene djelatnike, policajce i djelatnike za registraciju vozila. 

Ispitani građani su u 38 posto slučajeva za mito dali hranu i piće. Kazala je i da 86 posto građana koji su se susreli s javnim službenicima nisu doživjeli koruptivno iskustvo, 11 posto dalo je poklon kao mito, a samo 3 posto građana u kontaktu s javnim službenicima odbilo je dati mito. Natprosječna korupcija zabilježena je u Zagrebačkoj regiji, a znatno niža u Istri i Primorju. Iz istraživanja je vidljivo da je mito i korupciju prijavilo samo dva posto građana, dok 50 posto njih za to nije zainteresirano.

- Razmjeri administrativne korupcije nisu veliki da bi ozbiljno ugrožavali korištenje javnih usluga. Najviše zabrinjava korupcija u zapošljavanju, oportunizam građana i shvaćanje da davanje mita u znak zahvalnosti nije korupcija - rekla Budak.