Potres magnitude 4,0 zatresao je u utorak sjever Hrvatske, objavila je Hrvatska seizmološka služba. Epicentar potresa bio je 11 km južno od Preloga, nekih 70 km od Zagreba.
POGLEDAJTE VIDEO:
Nije ovo prvi jači potres na području Koprivnice. Unazad stotinjak godina oni najstariji pamte potres iz 1938. koji je pogodio Bilogoru. Podravske širine svojevremeno su pisale kako je potres bio magnitude 6,2 po Richteru.
Đurđevački župnik Jakov Novosel zapisao je kako je potres 27. ožujka 1938. zatresao u 12 sati i 15 minuta. Osjetila se, prema njegovom svjedočanstvu, tutnjava, a iza toga i jak udarac.
Potres je prouzročio i dosta štete. Bilo je razrušenih kuća, srušenih dimnjaka i popucalih zidova. Stari grad u Đurđevcu je bio potpuno uništen. Srušio se i zvonik i veliki dio crkve sv. Marije Magdalene u Kapeli. Zvonik je obnovljen tek 2017.
Povjesničar i profesor povijesti Hrvoje Petrić svojedobno se za ePodravinu prisjetio potresa koji datiraju sve do 1500-tih godina.
- Od poznatih potresa u bližoj okolici Koprivnici tijekom 17. stoljeća najsnažnija su bila dva potresa: 25. svibnja 1694. (na dubini oko 10 km, jačine 7,0 MCS) i 6. lipnja 1694. (na dubini oko 10 km, jačine 6,0 MCS) - naveo je tada.
U idućih dvjestotinjak godina bilo je tu još desetak potresa koji su nerijetko uništavali kuće, ali i crkve.
- Dotrajalu i neodržavanu koprivničku crkvu Sv. Nikole je 1880. godine pogodio potres. Koprivnički su građani zahtijevali temeljitu obnovu crkve Sv. Nikole. Kako je grad bio u krizi popravak se odlagao dvanaest godina. Vodila se dugotrajna rasprava o sudbini ove crkve. Dio građana je bio za temeljiti popravak crkve, a dio je tražio da se crkva sruši i izgradi nova. Godine 1890. su vlasti zbog izuzetno lošeg stanja zabranile ulazak u crkvu. Tek je 1892. župnik Antun Kovačić započeo obnovu crkve. Tako je krajem 19. stoljeća koprivnička crkva Sv. Nikole dobila današnji izgled - dodao je povjesničar.