Očekivana pobjeda konzervativca Sebastiana Pinere na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Čileu, jednoj od najstabilnijih i najbogatijih zemalja u Južnoj Americi, bit će novi uspjeh neoliberalne struje koja sve više osvaja taj kontinent.
Milijarder Sebastian Pinera trebao bi lako pobijediti oslabjeli lijevi centar koji je zemljom vladao 22 godine u zadnjih 27.
Čile bi se time pridružio Argentini i Brazilu koji su također s vlasti smijenili istaknute ljevičare koji su ondje vladali od početka stoljeća. I Peru i Paragvaj imaju konzervativne predsjednike, dok je ljevičarski populizam u Venezueli u dubokoj krizi.
Pinera (67) će imati sedam uglavnom ljevičarskih protukandidata na tim sedmim izborima u Čileu od završetka vojne diktature Augusta Pinocheta 1990. godine.
Odlazeća koalicija lijevog centra predsjednice Michelle Bachelet izlazi na izbore s dvoje kandidata: bivšim televizijskim voditeljem Alejandrom Guillierom i demokršćankom Carolinom Goic.
Izgledno je da Pinera u prvom krugu neće dobiti više od 50 posto glasova pa će morati u drugi krug 17. prosinca i to s najvjerojatnije Guillierom.
Njegova koalicija Chile Vamos vjerojatno neće dobiti većinu na paralelnim parlamentarnim izborima, na kojima će se broj mjesta u Zastupničkom domu povećati sa 120 na 155.
Pinera, koji je bio predsjednik države od 2010. do 2014. godine, fokusirao je kampanju na obećanja da će povećati gospodarski rast, koji je prošle godine usporio na 1,6 posto sa 6,1 posto 2011., po podacima Svjetske banke.
Čile je zadnjih desetljeća imao jedno od najbrže rastućih gospodarstava u regiji zahvaljujući čemu je smanjio broj siromašnih s 26 na oko osam posto od 2000. do 2015. godine.
Usporavanje gospodarskog rasta dijelom je posljedica smanjenja cijena bakra, čiji je Čile najveći proizvođač na svijetu, no kritičari predsjednice na odlasku Michelle Bachelet ukazuju i na povećanja korporativnih poreza koja su odbila strane investitore.
Pineri bi trebalo pogodovati i to što mnogi glasači ljevice neće izići na izbore jer su razočarani svađama između političara i na ljevici i na lijevom centru.
Bachelet je zahvaljujući apsolutnoj većini u parlamentu mogla progurati ambiciozan reformski program, uključujući besplatno više obrazovanje za mnoge studente, liberalizaciju pobačaja i povećanje mirovina. No to je podijelilo lijevi centar koji potkopavaju i optužbe za korupciju.
Pinera vjerojatno neće imati parlamentarnu većinu i zbog toga neće moći poništiti njezine reforme.
On je vlasnik poslovnog carstva koje uključuje zrakoplovnu kompaniju, televizijsku postaju i nogometnu momčad, a simpatije javnosti osvojio je među ostalim i dobro organiziranom akcijom spašavanja 33 rudara tijekom svojeg prethodnog mandata.
No smatralo se i da je preblizak poslovnim krugovima jer mu je kabinet bio pun poduzetnika, kao i zbog navodno spore obnove nakon potresa 2010. godine.
Njegova pobjeda značila bi nastavak jačanja neoliberalne struje u Latinskoj Americi, nakon pobjeda konzervativaca Mauricija Macrija u Argentini 2015., Michela Temera u Brazilu i Pedra Pabla Kuczynskog u Peruu 2016. te Horacija Cartesa u Paragvaju 2013.
"Cijela Latinska Amerika je u procesu povratka neoliberalizmu", rekla je nedavno bivša ljevičarska predsjednica Brazila Dilma Rousseff, optužujući konzervativce da jačaju zahvaljujući posljedicama globalne gospodarske krize.
Ona ne smatra da je korupcija jedini problem ljevičarskih vlada, napominjući da u Latinskoj Americi "oduvijek ima korupcije."
Jačanje konzervativaca pruža SAD-u priliku da poveća svoj utjecaj u regiji, no nije jasno je li predsjednik Donald Trump dovoljno zainteresiran za taj kontinent da iskoristi priliku.
Pineru uspoređuju s Trumpom zbog njegovih obećanja da će "učiniti Čile ponovno velikim" i osobnog bogatstva.
Očekuje se da će on težiti očuvanju dobrih odnosa s Washingtonom, čak i ako je pokazao stanovito nepoštovanje prema američkim čelnicima, usporedivši u siječnju na Twitteru Trumpa i njegova zamjenika s Paškom Patkom i Mikijem Mausom.