Očekuje se da će 69-godišnji Xi na tjedan dana dugom kongresu koji je počeo u nedjelju ujutro osvojiti treći mandat na čelu vladajuće Partije i time učvrstiti svoj položaj najmoćnijeg kineskog čelnika od Mao Zedonga.
Otprilike 2,3 tisuće delegata iz cijele Kine okupilo se u Velikoj dvorani naroda na zapadnoj strani trga Tiananmen koji je pod velikim mjerama sigurnosti.
Xi je pet godina od prošlog kongresa prozvao „ekstremno neuobičajenima i abnormalnima“. Govorio je manje od dva sata, što je značajno manje od njegovog gotovo tri i pol sata dugog govora na skupu 2017. godine.
„Moramo jačati našu svijest o teškoćama, držati se razmišljanja o temeljnim stvarima, pripremati se za opasnosti u vrijeme mira, spremati se za kišne dane i velike ispite snažnih vjetrova i visokih valova“, rekao je Xi.
Pozvao je na jačanje sposobnosti čuvanja nacionalne sigurnosti, osiguranja opskrbe energijom i hranom, učvršćivanje nabavnih lanaca, jačanje kapaciteta nošenja s katastrofama i na zaštitu osobnih informacija.
Najveći pljesak dobio je kad se ponovno usprotivio neovisnosti Tajvana.
U svojih deset godina na vlasti Xi je vratio Kinu na sve autoritarniji put, s naglaskom na sigurnost i državnu kontrolu gospodarstva s ciljem „zajedničkog blagostanja“, asertivniju diplomaciju, snažniju vojsku i sve veći pritisak za uspostavljanje kontrole nad demokratskim Tajvanom.
Analitičari ne očekuju značajna odstupanja u njegovom trećem mandatu na čelu Kine.
Alfred Wu, profesor na singapurskom sveučilištu Lee Kuan Yew, rekao je da Xi sad pokušava prebaciti naglasak s ekonomskog rasta na sigurnost jer je kinesko gospodarstvo počelo usporavati.
„Njegov narativ je da je Kina suočena s mnogim opasnostima, zemlja je figurativno u stanju poput rata, a on je spasitelj. Tim narativom on može utjecati da se ljudi ujedine oko njega“, smatra Wu.
Kontinuitet
Kina je proteklih dana više puta naglašavala svoju predanost strogom pristupu nulte tolerancije prema pandemiji covida-19, umanjivši nade velikog broja Kineza, ali i investitora, da će se Peking uskoro odlučiti na ukidanje mjera koje su izazvale raširene frustracije i ekonomsku štetu.
Xi je o koronavirusu govorio malo, pohvalivši samo politiku vlade koja je Kinu snažnije zaštitila od pandemije u usporedbi s drugim državama.
Govoreći o ekonomiji Xi je ponovio podršku javnom sektoru i omogućavanju da tržište igra glavnu ulogu, iako Kina ostaje „socijalistički gospodarski sustav“ i promiče „zajedničko blagostanje“.
Moć Partije
Xijeva moć čini se nepogođena turbulentnom godinom u kojoj je kinesko gospodarstvo dramatično usporilo zbog politike prema covidu-19, krizi na nekretninskom tržištu i posljedicama njegovog gušenja „ekonomije platformi“, piše Reuters.
Značajno su se pogoršali i odnosi Kine sa zapadom, posebno zbog Xijeve podrške ruskom čelniku Vladimiru Putinu.
Sin komunističkog revolucionara, Xi je osvježio stranku u kojoj je vladala duboka korupcija te je postajala sve manje relevantna. Vratio joj je prisutnost u svim aspektima Kine, sa sobom u njenom središtu.
Xi je 2018. napustio koncept dva predsjednička mandata, što mu je omogućilo da bude izabran i treći put, ali i duže.
Očekuje se da će ga kongres potvrditi kao glavnog sekretara Partije, najviše pozicije u kineskoj politici, kao i čelnika nove Središnje vojne komisije. Treći mandat potvrdit će se na godišnjem zasjedanju kineskog parlamenta u ožujku.
Xi bi za tjedan dana trebao predstaviti i novi sastav Politbiroa, sedmeročlane skupine koja vodi državu. Među njima će biti i nasljednik premijera Lija Keqianga koji je na tom položaju služio maksimalna dva mandata.