Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u posjetu je Bruxellesu gdje je održala predavanje u Centru za europsku politiku na temu 'Pet godina hrvatskog članstva u EU: Do sada učinjeno i pogled unaprijed'.

- To što smo dio Europe, najvećeg područja na svijetu slobode, prosperiteta i šansi za sve je dugo bio san svih hrvatskih građana i to je bio dio naših planova s kraja 80-ih i početka 90-ih. Čak i tijekom razdoblja rata i pomibre radili smo na ispunjavanju kriterija za članstvo u Europskoj uniji iako formalno nismo bili uključeni u proces do samog trenutka potpisivanja sporazuma o pridruživanju i suradnji. Bila sam dio tog projekta dugo kao diplomatkinja, ministrica, u prvih nekoliko godina vodila sam taj proces. To je bio golem zadatak, znali smo da će naša tranzicija biti puno složenija od one drugih zemalja koje su se pridružil EU - rekla je uvodno predsjednica na predavanju, prenosi N1.  

Izjavila je kako je sloboda kretanja ljudi unutar EU 'istovremeno i prednost i mana'.

- Mobilnost je dobra ako se ljudi vrate u zemlju. Ali Hrvatska sada bilježi snažne negativne demografske trendove - rekla je predsjednica.

Ponovila je svoju tezu da regiju radije naziva jugoistokom Europe nego zapadni Balkan. 

- Rekla bih da termin Balkan, ne da ne želim u svojem susjedstvu, ali ga ne želim u svojoj kući - rekla je predsjednica. 

Komentirajući pet godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, ocijenila je kako 'smo trebali biti sigurniji u donošenju odluka'. 

- Bili smo fokusirani na dostizanje kriterija tijekom pregovora, da smo zaboravili na ono što dolazi kasnije. Ono s čime nisam bila zadovoljna, ali se promijenilo zadnju godinu, povlačenje je novca iz europskih fondova - kazala je. 

'Predsjedničina izjava je neuobičajena'

Izvor iz Vlade koji je zatražio da ostane neimenovan u srijedu je Hini rekao kako je "neuobičajeno da bi nešto takvo rekla predsjednica RH i to upravo za vrijeme posjeta Bruxellesu", naglasivši kako je sloboda kretanja ljudi, uz robu, kapital i usluge, jedna od temeljne četiri slobode Unije. 

"Slične trendove u dinamici slobode kretanja ljudi (ukidanje kvota i radnih dozvola) su doživjele i druge nove članice u prvim godinama nakon članstva u EU. Očekujemo da u 21. stoljeću mobilnost naših državljana unutar EU bude dvosmjeran proces te da će mnogi nakon rada ili studiranja u drugim državama birati povratak u Hrvatsku", dodao je izvor i naglasio kako vlada "radi na stvaranju uvjeta da se to i ostvari".