Zastupnik Demokrata Mirando Mrsić rekao je u srijedu u Hrvatskom saboru da bi istek mandata članova Povjerenstva za nabavu mogao bi dovesti u pitanje projekt Pelješkog mosta.
Unutarstranačke borbe u HDZ-u i Vladina neodgovornost mogle bi projekt izgradnje pristupnih cesta Pelješkog mosta dovesti u pitanje budući članovima Državnog povjerenstva za javnu nabavu uskoro istječe mandat pa će kada se probiju rokovi opet biti krivi 'crni labudovi', rekao je Mrsić u ime Kluba zastupnika HSS-a i Demokrata u slobodnom govoru u Saboru.
Upozorio je kako bi sustav javne nabave mogao biti blokiran ili će, kako je rekao, premijer Plenković preko noći u Povjerenstvo imenovati podobne članove. Potrebno je temeljito reformirati sustav javne nabave, smatra Mrsić i ističe da bi se članovi Povjerenstva za javnu nabavu trebali bi se birati javno i transparentno u Hrvatskom saboru.
Branko Bačić (Klub HDZ) rekao je da o radu Vlade govori rast BDP-a, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita, ostvaren je višak u Državnom proračunu, vraćen je kreditni rejting, ahrvatsko gospodarstvo je jedno od najbrže rastućih u Europskoj uniji. Uspostavljen je makorekonomski okvir, raste osobna potrošnja, riješen je problem Agrokora, provedena je porezna i mirovinska reforma i sve to govori suprotno pokušajima da se situacija u Hrvatskoj prikaže crnom, rekao je Bačić.
Kažimir Varda (Klub Stranke rada i solidarnosti) osvrnuo se na zahtjev te stranke za ostavkom ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak rekavši kako im nije namjera rušiti Vladu, čiji rad i projekte inače podržavaju, ali da ne mogu prihvatiti kršenje zakona. Ocijenio je da se dopisom ministrice ravnateljima osnovnih škola da će se na teret Državnog proračuna nabavljati samo udžbenici za obavezne predmete uznemirava javnost.
Stjepan Kovač (Klub SDP-a) osvrnuo se na nedavni prosvjed mještana Pribislavca u Međimurju rekavši kako on nije bio usmjeren protiv pripadnika romske zajednice, nego nečinjenja središnje državne vlasti, odnosno pravosudnih tijela koja ne procesiraju počinitelje.
Upozorio je kako manjina terorizira mještane već godinama ugrožavajući im sigurnost, uništavajući im imovinu, kradući nasade, prešutno se tolerira i ilegalno posjedovanje oružja na što u policiji sliježu ramenima, nerado ulaze u romska naselja i upućuju na privatne tužbe, a onda se one dobivaju ili procesi traju unedogled. Takvo stanje traje već godina, a pomaci su premali i prespori, smatra Kovač i tvrdi kako je potrebno izolirati pripadnike romske manjine koji to čine.
Predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić iako je, prema redoslijedu prijava, trebao prvi izlagati u slobodnim govorima nije se pojavio.
U toj je stranci došlo do previranja zbog nemogućnosti dogovora tko će biti stranački zastupnik u Europarlamentu. Zastupnik Branimir Bunjac, koji se protivi da nositelj liste Tihomir Lukanić bude europarlamentarni zastupnik, jučer je suspenidiran jer se, izvijestio je Sinčić, nije držao predizborne strategije i dogovora da nitko od saborskih zastupnika ne ide u Europski parlament. Danas je saborski zastupnik Ivan Pernar izjavio da će napustiti Živi zid, ako iz nje bude isključen Bunjac.
Koliko novca dajemo dijaspori?
Za brojne projekte hrvatskih institucija i udruga diljem svijeta, Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske u 2017. usmjerio je više od 50 milijuna kuna, podatak je iz Izvješća o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje o kojemu će u srijedu raspravljati Hrvatski sabor.
Ured kontinuirano podupire aktivnosti kojima se želi očuvati hrvatski identitet i povezati s domovinom Hrvate u Bosni i Hercegovini, pripadnike hrvatske manjine u 12 europskih država, hrvatsko iseljeništvo.
Povezivanje s Hrvatima u BiH, potpora njihovu povratku i ostanku, čuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes hrvatske države. Jedan od načina ostvarenja toga cilja financiranje je različitih projekata za što je Hrvatska u 2017. izdvojila 23, 5 milijuna kuna, a od 2004. do 2017. čak 323 milijuna.
S različitih pozicija usmjereno oko 117 milijuna kuna
Vodila je brigu i o hrvatskim manjinskim zajednicama u 12 europskih država, za 295 njihovih projekata u 2017. dodijelila je 4, 5 milijuna kuna.
Skrbila je i o organizacijama hrvatskog iseljeništva u Južnoj Americi i Južnoj Africi, za 18 njihovih programa osigurala je 1, 3 milijuna kuna, nakladničku iseljeničku djelatnost podržala s oko 400 tisuća kuna. Za stipendiranje studenata u akademskoj 2016./2017 izdvojila je 3, 3 milijuna kuna, neki su od podataka iz Izvješća Ureda koji je koncem 2017. imao 30 zaposlenih.
Sredstva koja hrvatska država daje preko Ureda, nisu jedina, pa je s različitih pozicija u 2017. za Hrvate izvan Hrvatske usmjereno oko 117 milijuna kuna.
Da brine o Hrvatima izvan Hrvatske, Vlada je te godine potvrdila i osnivanjem Savjeta za njih, savjetodavnog tijela čiji mandat traje četiri godine.
Inače, u pet godina, od 2012. do konca 2017. zaprimljeno je i MUP-u upućen 301 zahtjev za ubrzanje primitka u hrvatsko državljanstvo, riješeno ih je 239.
Kandidati za Programsko vijeće HRT-a
Sabor će raspravljati i o kandidatima za četiri člana Programskog vijeća HRT-a, nadležni Odbor za informiranje, informatizaciju i medije poslao mu je listu s 12 imena koji ispunjavaju uvjete natječaja raspisanog koncem 2018.
Svoje će mišljenje dati i o prijedlogu Živog zida i Snage da se ispitivanje porijekla imovine i oduzimanju nezakonito stečene imovine uredi zakonom.