Zastupnici Kluba Zeleno-lijevog bloka traže osnivanje nacionalnog odbora za praćenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, rekavši da se mora identificirati i nadzirati poslovne i privatne subjekte, čiji kapital predstavlja utjecaj Putinovog režima na naše gospodarstvo i politiku.
Predsjednica saborskog Kluba Zeleno-lijevog bloka (ZLB) Sandra Benčić rekla je na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Hrvatskom saboru da ruski utjecaj u Hrvatskoj jača, dodavši kako nije dobro da je on značajan u ključnim strateškim sektorima jer se ne radi o klasičnim investicijama, već o širenju geostrateškog interesa Rusije u RH.
Ustvrdila je da je vladajući HDZ to odbijao kada su na to upozoravali u Saboru, napomenuvši kako im sada daju mogućnost da pokažu da su spremni eliminirati negativan utjecaj ruskog kapitala u RH tako što će podržati osnivanje saborskog nacionalnog odbora za praćenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji.
Taj odbor, kaže Benčić, imao bi status saborskog radnog tijela, a zadaća bi mu bila pratiti provedbu sankcija prema Rusiji i Bjelorusiji, njihovim pojedinim državljanima kao i pravnim osobama i drugim subjektima vezano uz rusku agresiju na Ukrajinu.
Odbor bi, predlaže, imao 11 članova, od čega bi ih šest bilo iz redova vladajućih a pet iz oporbe. Predsjedavajući odbora bio bi iz redova opozicije. Imao bi ovlast, kaže Benčić, ne samo nadzirati i ocjenjivati sve vezano uz sankcije, već i dužnost na temelju prikupljenih informacija o provedbi sankcija i utjecaju ruskog kapitala u Hrvatskoj, izvještavati Sabor jedanput u minimalno dva mjeseca.
Klub ZLB: Odbor za praćenje sankcija Rusiji mogao bi pozivati predstavnike državnih i javnih tijela i pojedince
Uz to, takav nacionalni odbor imao bi ''ovlast na svoje sjednice pozivati predstavnike državnih i javnih tijela, kao i privatne pravne osobe i pojedince od interesa za rad odbora te koji bi bili dužni se odazvati na poziv nacionalnog odbora', predlažu iz Kluba ZLB-a.
"Smatramo da bi sve političke opcije koje se zalažu za smanjenje ruskog utjecaja u Hrvatskoj i EU, posebno u kontekstu agresije na Ukrajinu, trebale podržati ovaj prijedlog kako bismo osigurali dosljednu primjenu sankcija. U prvom redu bi ovaj prijedlog trebali podržati svi iz vladajuće većine, a posebno premijer Plenković", izjavila je Benčić.
Osvrćući se na ocjene premijera Andreja Plenkovića da je oporba pod ruskim utjecajem, Ivana Kekin ustvrdila je da je u šest godina Plenkovićeve Vlade u Hrvatskoj "ruski utjecaj i kapital značajno ojačao". Posebno, kaže, u važnim sektorima poput energetike, prehrambene industrije, poljoprivrede, turizma.
Kekin je kazala kako je "najveća plinska kompanija u Hrvatskoj ekskluzivni zastupnik Gazproma, da je preuzimanjem Agrokora najveći udio stekla ruska državna banka VTB, da tvrtke povezane s ruskim kapitalom imaju značajnu ulogu u preuzimanju dionica Fortenove".
Napomenuvši kako je nezadovoljan što su premijer Plenković i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković iz rada summita Međunarodne krimske platforme u Zagrebu 'potpunosti isključili opoziciju', Bojan Glavašević je istaknuo da je "njihova inicijativa nadstranačka i iznad dnevne politike" te da je "njihov prijedlog iskoristiv i svim drugim parlamentima zemalja koja sudjeluju u Krimskoj platformi".