S "Klimatskog marša za opstanak" u petak je navečer u Zagrebu Vladi poručeno kako je "krajnje vrijeme da počne djelovati" u vezi s klimatskom krizom, a prvi od tri izražena zahtjeva je pod žurno ugasiti termoelektranu na ugljen - Plomin.
Klimatski marš za opstanak održan je u organizaciji inicijative mladih Fridays For Future Hrvatska i Extinction Rebellion Zagreb, koje su dio globalnog pokreta za zaštitu života na Zemlji. Marš je organiziran na zadnji dan konferenciji UN-a o klimi COP26 u Glasgowu.
Tristotinjak sudionika Marša okupilo se na Trgu Republike Hrvatske kod Hrvatskog narodnog kazališta te su potom krenuli rutom Frankopanska ulica - Ilica - Trg bana Josipa Jelačića - Praška ulica - Zrinjevac, gdje je nastavljen program s govornicima.
Sudionici Marša istaknuli su transparente na kojima je, među ostalim pisalo: "Na mladima apokalipsa ostaje", "Vrijeme nam istječe", "Sustavne promjene - Ne klimatske promjene", "Manje rada na poslu - Više rada na okolišu - Skratimo radni tjedan", "Dobrobit, a ne profit", "Zdrav okoliš a ne profit", "Da je planeta banka, već biste je spasili".
Glasno, uz bubnjeve, među ostalim su uzvikivali - "Dosta nam je bla, bla, bla, bla - Sad je vrijeme promjena".
"Ovom akcijom želimo poslati poruku da je krajnje vrijeme da Vlada Republike Hrvatske počne djelovati po pitanju klimatske krize. Na maršu ćemo predstaviti tri zahtjeva koja imamo za Vladu i Hrvatski sabor, a prvi zahtjev je hitno gašenje Plomina, jedine aktivne termoelektrane na ugljen u Hrvatskoj koja apsolutno nema nikakvu osnovu za nastavak rada", izjavila je novinarima Leonarda Šmigmator iz inicijative mladih Fridays For Future Hrvatska.
Zanimljivo je, kaže, da je premijer Andrej Plenković na konferenciji COP26 u Glasgowu najavio gašenje Plomina tek 2033., a da je na istom tom događaju 40 zemalja potpisalo da će prestati koristiti ugljen kao energent. "To znači da Hrvatska opet kaska, Hrvatska je opet na začelju", rekla je Šmigmator i za radnike Plomina zatražila da da im se omogući obrazovanje, kvalificiraju za drugu industriju. Dodala je kako bi voljeli da se otvore obnovljivi izvori energije, odnosno takve elektrane u kojima bi ti radnici mogli nastavili raditi.
Šmigmator ističe i kako sudionici Marša traže i sustavno implementiranje problema klimatske krize i klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem u program osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja te da Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja "počne komunicirati sa znanstvenicima ne samo na simboličnoj razini nego da ih počne uključivati u svoje odluke".
Osvrćući se na COP26, rekla je kako je ta konferencija razočarala sve, da velika očekivanja nisu ispunjena.
Sudionici Marša bili su među ostalim i saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović s kćeri, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever sa sinom, zastupnica Nove ljevice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Rada Borić, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Posebni savjetnik predsjednika Republike Zorana Milanovića za energiju i klimu Julije Domac, koji je također sudjelovao u Maršu, novinarima je izjavio kako je odgovornost naše generacije jasna i vrlo očita te da moramo puno napraviti da popravimo ono što se kvarilo desetljećima.
Sudionik Marša bio je i Nikola Biliškov iz inicijative Znanstvenici za klimu i ambasador Klimatskog pakta EU.
"Mi kao znanstvenici sebe doživljavamo kao jednu potporu cijelom ovom klimatskom pokretu i naročito ovom srednjoškolskom pokretu za kojega se nadamo da će opet ojačati u Hrvatskoj. Od samog početka smo ne samo uz taj pokret nego smo i inspirirani tim srednjoškolskim pokretom", istaknuo je Biliškov.
Kaže da mu je taj srednjoškolski pokret na neki način bio i poticaj da sastavi Apel za sustavnu klimatsku akciju.
"Jer, kad je ta mlada generacija rekla nama svima u lice - 'mi smo ovdje i mi ćemo osjećati posljedice vašeg nedjelovanja', to je bila jasna poruka ovoj našoj generaciji, a i onoj generaciji koja je starija od nas i donosi odluke na najvišoj razini - da im je dosta tih ispraznih riječi i velikih obećanja koja se daju na klimatskim konferencijama i korupcije na najvišoj razini koja prevladava na tim COP-ovima i dovodi do toga da se odluke donose u hodnicima kada lobisti hvataju političare za rukave", ističe Biliškov.
Kaže da tu dolazi do izražaja to cijelo licemjerje i da je to zapravo korijen ove klimatske krize u koju smo upali zbog našeg nedjelovanja.