Jedan od najistaknutijih domaćih stručnjaka s područja klimatologije Ivan Güttler gostovao je na Dnevniku Nove TV.
Güttler je rekao kako je klima mijenja, a ovo ljeto je zanimljivo jer na svakom kontinentu imamo ekstreme - sušu početkom ljeta u Americi, požari i visoke temperature i u Kanadi, a zatim poplave u Njemačkoj i sad požari u Italiji, Turskoj i Grčkoj.
Klimatolog kaže kod nas i u ovom dijelu Europe u nastavku možemo očekivati porast temperature. Dodaje da zadnjih 30-ak godina raste vrlo jasno.
- Nije nam svako ljeto toplije od onog prethodnog, ali pratimo trend kontinuiranog porasta.
Kaže kako se Zagreb u posljednjih 100 godina zagrijao za otprilike 1,1 stupanja, a svijet za otprilike 1,2 stupnja.
Za tornado u Češkoj Güttler kaže kako je lokaliziran događaj. Njih u idućim desetljećima ne bi trebalo biti u velikim frekvencijama.
Naglasio je kako su toplinski valovi s temperaturama preko 30, 40 stupnjeva i nedostaci oborina, a zatim i požari direktno povezani s klimatskim promjenama. Mali ekstremi poput tornada ulaze u prirodnu varijabilnost, kaže.
Klimatolog kaže kako bi razina Jadranskog mora u idućih 80 godina mogla narasti za oko pola metra. Dodaje da su to srednje procjene te ne želi preuveličavati niti negirati klimatske promjene.
Kaže kako tih 50 centimetara može bitno utjecati na dio obale koja je najniža, a to je dolina Neretve te dodaje da subjekti koji ima ili žele nekretninu uz obalu te planiraju dugoročnije investicije moraju uzeti u obzir rizik od poplavljivanja.
Güttler kaže kako ćemo zbog tih promjena možda morati uvoziti nove tipove žitarica. Dodaje da postoji prostor da se u našim žitaricama dobiju sojevi žitarica koje mogu izdržati neko povećanje temperature i neko smanjenje količine oborina.
Za promjenu stvari klimatolog kaže da nijedno od postojećih rješenja neće riješiti problem preko noći. Sva rješenja koja imamo, od električnih vozila do dobivanja energije iz solarnih panela i vjetroelektrana moraju se koristiti zajedno kako bi pomogla.
- Riječ je o procesu prelaska na funkcioniranje društva, što manjim emisijama stakleničkih plinova, to je prvenstveno ugljični dioksid.
Zaključuje da je to proces koji ne traje godinu ili pet već dva do tri desetljeća