U knjizi "Deset dana u travnju" - koja se po cijeni od 99 kuna može kupiti na svim boljim kioscima u zemlji - izdvojili smo dnevničke zabilješke, dijelove povijesnih studija, judikaturu, fragmente memoara, zapisnika i drugih dokumenata u kojima akteri velike povijesti iznose svoja sjećanja, ali i novinske tekstove koji u realnom vremenu oslikavaju život i mišljenja suvremenika.
Razdoblje od puča do prvog dana travnja 1941. čini prvo, uvodno poglavlje, a u ostalima donosimo pregled tiska od 1. do 10. travnja, izvorne priče aktera povijesti, kao i svjedočenja o njima, sadržaje naslovnica i članaka koje su pisali ozbiljni ljudi i veliki novinari. U dva završna poglavlja prikazujemo rasplet povijesne drame poslije 10. travnja te sudbine aktera.
Zahvaljujemo Hrvatskom državnom arhivu, čijom smo ljubaznošću dobili uvid u dosjee Slavka i Dide Kvaternika, Branka Benzona, Ante Pavelića, dr. Vladka Mačeka, Đure Vranešića (Jure Vranešića) i Mirka Puka.
Josip Horvat (Čepin, 15. I. 1896 – Zagreb, 6. X. 1968.) jedan je od najvećih, ali na žalost u značajnoj mjeri zaboravljenih velikana hrvatskog novinarstva. Urednik Obzora, pisac značajnih povijesnih knjiga (Politička povijest Hrvatske, I–II, Kultura Hrvata kroz 1000 godina, Ante Starčević, Hrvatski panoptikum), autor rafiniranog, eruditnog stila, ostavio je svoja sjećanja na dane uspostave NDH u antologijskoj knjizi Živjeti u Hrvatskoj: 1900–1941. (zapisci iz nepovrata) dok je o ostatku ratnih dana sjećanja ostavio u djelu Preživjeti u Zagrebu: dnevnik 1943–1945. (1989). „Nakon uspostave NDH“ piše u Enciklopediji Leksikografskog zavoda, „uhićivan je kao mason i liberal te odstranjen iz novinarstva, a djela su mu bila na popisu pisaca zabranjenih za prodaju. Povukao se iz javnosti, radio za Hrvatski izdavalački bibliografski zavod i objavljivao u različitim listovima pod pseudonimom ili anonimno.
U knjizi Deset dana u travnju, opširno su citirani njegovi zapisi, iz kojih se jasno vidi atmosfera straha i neizvjesnosti koja je vladala u liberalnim intelektualnim krugovima Zagreba tih dana.
„U ponedjeljak 7. IV. 1941. Nijemci javljaju da su njihove brze oklopljene snage presjekle liniju Vardar – Morava”, piše Josip Horvat. „Time je otpor Kraljevine Jugoslavije slomljen. Redakcijski se štab prorijedio, mlađi kolege otišli na vojnu dužnost. Prostorijama redakcije lunjaju neka lica koja tvrde da su pokrajinski dopisnici 'Tipografijine' štampe, slučajno zaostali u Zagrebu. Možda su zaista i bili. Tri dana kasnije pojavili su se u ustaškim odorama.
Nervi su apatični. Svaki čas fićukaju sirene. Netko je pronio glas da će popodne biti bombardirana čitava zona glavnog kolodvora. Nitko ne vjeruje uvjeravanjima da je Zagreb proglašen otvorenim gradom. Kolone sele na zagrebačke sjeverne obronke. Onda od nekuda dolazi depeša da su naši zauzeli Zadar. Komite se žrtvovali, slomili zapreke, osvojili grad. Bijaše injekcija optimizma, fatalna, jer ju je preko radija slušala i vojska na prilazima Zadru, izgubivši time i posljednju vjeru u jugoslavenske komunikacije.
U teatru recitacijski nastup glumačke škole. Posljednje mehaničko vršenje dužnosti dramskog recenzenta. U gledalištu desetak ljudi. U intendantskoj loži, u grotesknim uniformama redova, Tito Strozzi i Branko Gavella. Na mahove suptilna lirika u interpretaciji glumačkih elava izdiže slušaoca iz stvarnosti. Znači da je zaista bila dobra. Na koncu mračni pusti okoliš teatra vraća u zbilju. Odnekud se čuje reget mitraljeza. Jamačno netko puca iz straha. Sve stoji ukočeno. U iščekivanju. I grad i ljudske duše. Neizdrživa agonija. I sreća da još nitko i ne sluti što je sve u agoniji.
U redakciji se razgovori vode u kratkim, isprekidanim rečenicama. Pjero Giunio krijepi se pivom. Oči su mu caklene. Duhom je odsutan. Kao svi. Uslijed bolesti i situacije u poduzeću sam izgubio svaki kontakt s politikom. Stojim bez kompasa. Dr. Maixner osjeća potrebu komunikativnosti. Ljudi su postali istodobno i silno bliski i silno daleki. Izmjenjujemo prognoze:
– Dolazi najgore: Pavelić!
Čini mi se nevjerojatno.
– Ne, dolaze Nijemci, okupacija – odvraćam.
Obojica smo imala pravo“, piše Horvat u „Zapisima iz nepovrata“.
Knjigu '10 dana u travnju' potražite na svim kioscima po cijeni od 99 kuna.