Ovaj silni otpad koji je gorio u Osijeku je prava slika stanja otpada u Hrvatskoj. Europska unija je dala neke okvire i rekla da se do 2030. godine 60 posto otpada mora reciklirati i ponovo upotrijebiti, a da do 2035. deset posto ili manje mora ići na odlagališta. Slovenija je to već postigla, kao i Njemačka, Bugarska i Austrija, a Hrvatska je među najgorima, upozorava saborska zastupnica i predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš.
Naime, u Hrvatskoj se ovom trenutku reciklira 31,4 posto otpada, a 34 posto se odlaže na odlagalištima, navela je.
- Koje su šanse da kroz 10 godina to bude 10 posto? Ikakve ili nikakve. Mi politike smanjenja otpada nemamo nego i dalje proizvodimo sve više otpada. Ni s ponovnom uporabom otpada, odnosno proizvoda, nismo negdje jako daleko. Neke su zemlje dale prednost recikliranju i kompostiranju. Primjerice, grad Zagreb više u prostornom planu nema kompostanu, a ugovor s Novskom je raskinut. Neke zemlje su odlučile da otpad koriste za proizvodnju energije i da ga koriste u energetskim postrojenjima. Najštetnije i najopasnije za zdravlje građana je odlaganje otpada na odlagalištima. To je najgora moguća opcija i u toj najgoroj mogućoj opciji mi smo najbolji - naglasila je.
Zato se politikom otpada treba baviti na državnoj razini, a onda je tu i uloga gradova, istaknula je.
- Tri najveća grada u Hrvatskoj, Zagreb, Split i Rijeka, platit će penale zato što nisu postigli ciljeve - poručila je navevši kao dobre primjere gospodarenja otpadom Krk i Međimurje.
- Veliki gadovi to ne mogu riješiti sami. Mora se konačno jasno znati politika na razini države, ta politika da nas nije briga i da dalje odlažemo na odlagalištima je kriva, loša je i štetna za okoliš - kazala je Mrak Taritaš dodavši kako, nažalost, upravo ova velika katastrofa koja se dogodila u Osijeku pokazuje razmjere nebrige o otpadu.
- Tamo je prema nekakvim podacima, dakle ja nemam službene podatke nego baratam ono što barataju mediji. Na prostoru koji je bio namijenjen za određenu količinu otpada je 25 puta. Sve te čestice su izgorjele, sve te čestice su otišle u zrak, stanje je alarmantno i politikom otpada se treba baviti na državnoj razini. Danska na odlagalištima ima jedan posto otpada, Nizozemska dva posto, a Hrvatska 34 posto, a dovoljno je da samo prepišemo model Slovenije - poručila je.
Najveća odgovornost za katastrofu u Osijeku je, smatra, na vlasniku tvrtke koji nije imao zaposlenog nijednog vatrogasca, ali Mrak Taritaš odgovornost vidi i u državi, odnosno, inspekcijama koje nisu dolazile na vrijeme iako su bile upozoravane.
- I župan, koji danas zaziva sve inspekcije, je imao i trebao imati poluge da inspekcije dođu - kaže.