Katalonija namjerava idući mjesec ponovo otvoriti svoju delegaciju u Hrvatskoj, smatranu 'veleposlanstvom', nakon što je bila prisilno zatvorena prije godinu dana odlukom Španjolske.
Za delegata je opet odabran bivši novinar Eric Hauck koji je tu funkciju obnašao dva mjeseca, do studenog 2017., kada je zatvoren ured u Zagrebu.
- Planiram otputovati u Zagreb početkom siječnja. Tada ću postati aktivan na toj funkciji - rekao je Hauck u telefonskom razgovoru iz Barcelone. Katalonska vlada ga je imenovala delegatom 4. prosinca, dva tjedna nakon što je donijela odluku o ponovnom otvaranju predstavništva u Hrvatskoj.
- Prioritet je nanovo uspostaviti veze i započeti projekte suradnje te tražiti podršku kako bi se prekinula europska šutnja oko kršenja ljudskih prava u Kataloniji koje provodi španjolska država - dodao je.
Katalonija, autonomna pokrajina sa 7,5 milijuna stanovnika, u Zagrebu želi uspostaviti direktne političke, kulturne i gospodarske odnose sa zemljama jugoistočne Europe u trenutku dok se nastoji odcijepiti od Španjolske. Iz Hrvatske će pokrivati Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Kosovo, Albaniju, Bugarsku i Grčku.
Španjolska vlada protiv
Španjolski veleposlanik u Zagrebu, Alonso Dezcallar, kaže kako je španjolska vlada već izrazila 'nepovoljno mišljenje' o otvaranju te delegacije i drugih sličnih u svijetu.
- To je službeno priopćeno katalonskoj vladi 8. studenog preko ministarstva vanjskih poslova, Europske unije i suradnje - naveo je e-mailu Dezcallar koji je u rujnu imenovan veleposlanikom u Hrvatskoj.
Mišljenje iz Madrida upućeno katalonsko vladi je, međutim, neobvezujuće te vlast u Barceloni nastavlja s otvaranjem izaslanstava.
- Vladino mišljenje je takvo jer smatra da otvaranje izaslanstava u inozemstvu, onako kako to traži katalonska vlada (Generalitat), nije učinkovito u ekonomskom smislu i u smislu raspolaganja javnim novcem. Katalonski interesi savršeno su zaštićeni katalonskom mrežom trgovačkih i kulturnih ureda, kao i mrežama veleposlanstava i konzulata Španjolske, koji su u službi građana i svih španjolskih javnih uprava - dodaje španjolski veleposlanik.
Hauck, pak, smatra da će jedino preko vlastitih delegacija interesi 'Katalonije biti zaštićeni'.
Suzbijanje pokušaja odcijepljenja
Delegacija u Hrvatskoj bila je otvorena 11. rujna 2017. godine na nacionalni dan Katalonije. Mjesec dana kasnije održan je referendum o nezavisnosti, suprotan španjolskom ustavu, a 27. listopada je u katalonskom parlamentu izglasana samostalna Republika Katalonija. Njenih 13 'veleposlanstava' trebalo je svijetu objasniti to proglašenje i poziciju suprotnu onoj španjolskih veleposlanstava. To je trebao biti zadatak Erica Haucka u uredu u Ulici Andrije Hebranga u centru Zagreba.
- Sada moram pronaći novi ured a i stan za živjeti jer je sve bilo izgubljeno krivnjom članka 155. španjolskog ustava - kaže Hauck.
Naime, 28. listopada 2017., dan nakon izglasavanja nezavisnosti, španjolska vlada je aktivirala izvanredne mjere za suzbijanje pokušaja odcjepljenja. Španjolski parlament je bio odobrio vladi aktiviranje članka 155. prema kojem je španjolska vlada privremeno preuzela kontrolu nad katalonskom administracijom. To je značilo raspuštanje 'pobunjeničke' katalonske vlade te otkaze za oko 150 njenih dužnosnika među kojima se našao i Hauck.
Kao delegat je otpušten 2. studenog 2017. kada se vratio u Barcelonu.
Jedna od mjera španjolske vlade bilo je, naime, zatvaranje katalonskih 'veleposlanstava' u Njemačkoj (Berlin), Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj (London), Francuskoj (Pariz), Italiji (Rim), Austriji (Beč), Portugalu (Lisabon), Danskoj (Kopenhagen), odakle su se pokrivale nordijske zemlje, Švicarskoj (Ženeva) te Poljskoj (Varšava) odakle su se pokrivale baltičke zemlje. Također u Washingtonu te New Yorku. Ostavljena je jedino delegacija u Bruxellesu.
- Katalonske delegacije u inozemstvu, zatvorene u listopadu 2017., obavljale su radnje koje su nadilazile one koje im pripadaju sukladno španjolskom ustavu i statutu Katalonije, a u nekoliko navrata su bile usmjerene na aktivnu promidžbu ideje o odcjepljenju - kaže Dezcallar.
S obzirom da je Madrid preuzeo upravljanje financijama Katalonije, uredi su prestali primati novac za najam prostora, plaće i aktivnosti. Svim tim 'veleposlanstvima' upravlja Ured za institucionalne i vanjske poslove te odnose i transparentnost sa sjedištem u Barceloni.
Prije godinu dana su na izvanrednim izborima u Kataloniji većinu mjesta opet osvojili zagovornici nezavisnosti, a prije šest mjeseci su u Španjolskoj socijalisti došli na vlast smijenivši konzervativce. Članak 155. ustava je zatim povučen.
Na sudu zbog referenduma
U Barceloni je 20. studenog dogovoreno ponovno otvaranje delegacije u Hrvatskoj. Hauck, nekadašnji ratni reporter iz Hrvatske i BiH u vrijeme stjecanja samostalnosti tih dviju zemalja, vjeruje u svoju novu misiju.
- Sretni smo što možemo opet otvoriti delegaciju u Zagrebu jer su na jugoistoku Europe i na Balkanu naši prijateljski narodi. Oni su nam iskazali simpatije i solidarnost u brojnim prilikama ove godine - rekao je Hauck.
- Nikada nismo izgubili kontakt te se vraćamo kako bi smo dali još snažniji impuls projektima u svim područjima: gospodarstvu, turizmu, znanosti, tehnologiji, kulturi i također sportu - dodao je.
Početkom iduće godine počinje suđenje bivšim katalonskim liderima te im prijete dugogodišnje zatvorske kazne jer su organizirali referendum o nezavisnosti oglušivši se na zabranu španjolskog Ustavnog suda. Dio ih se od tada nalazi u pritvoru a dio na uvjetnoj slobodi. Optuženi su za pobunu protiv Španjolske. Deseci tisuća ljudi marširaju Barcelonom tražeći njihovo oslobođenje dok iz Madrida poručuju kako su svi jednaki pred zakonom.
Španjolska vlada, pak, neće nastojati onemogućiti otvaranje i rad katalonske delegacije u Zagrebu.
- Ne. Vlada ne može i ne treba prejudicirati djelovanje ove delegacije. Međutim, ne dovodeći u pitanje moguće buduće mjere, pomno će pratiti njezine aktivnosti jer postoje utemeljeni razlozi za vjerovanje da će ona najvjerojatnije nastaviti s djelatnostima sličnima onima prethodnih izaslanstava - kaže Dezcallar.
Traže punu neovisnost
- Ovo nepovjerenje jača u svjetlu ponovljenih izjava namjere predsjednika katalonske vlade Quima Torre i consellera Alfreda Boscha (zaduženog za vanjske poslove u katalonskoj vladi), kao i njegovog prethodnika Ernesta Maragalla, o secesionističkom aktivizmu ovih delegacija - dodaje veleposlanik Španjolske.
Katalonija, na obali Sredozemnog mora, jedan je od industrijski i turistički najrazvijenijih dijelova države s vlastitim jezikom. Ondje nastane 19 posto svih roba i usluga proizvedenih godišnje u Španjolskoj. Od 1978. godine Katalonija ima svoju autonomnu vladu, parlament, policiju i škole a predsjednik tamošnje vlade Torra inzistira na punoj nezavisnosti.
- Treba imati na umu da sukladno španjolskom Ustavu i spomenutom statutu autonomije Katalonije, Generalitat može promicati vanjsku projekciju Katalonije, pod uvjetom da to provodi poštujući nadležnost države u pogledu vanjskih odnosa, te obavlja djelatnosti vezane uz vanjske projekcije koje proizlaze izravno iz njegove nadležnosti (prvenstveno kulturna, trgovačka i turistička promidžba), ne ulazeći u pitanja vanjske politike, koja je pod isključivom nadležnosti države - napominje španjolski veleposlanik.
Podsjeća da katalonski ured za trgovačku i kulturnu promidžbu, otvoren u rujnu 2017. 'nije trpio posljedice zatvaranja te da i dalje radi'.
Vlast u Barceloni istovremeno tvrdi da 'neće odustati od prava naroda na samoodređenje' te traži dogovorni i međunarodno prihvaćeni referendum. Vlada u Madridu inzistira na aktualnom zakonu.
Prema ustavu donesenom nakon uvođenja demokracije prije 40 godina nisu dopušteni referendumi o nezavisnosti u niti jednoj od 17 autonomnih pokrajina koje od tada formiraju Španjolsku. Tri od četiri najveće stranke u španjolskom parlamentu protive se promjeni ustava.