Karlovački Općinski sud utvrdio je 11. travnja 2019. ništetnom ugovornu odredbu o promjeni kamatne stope odlukom banke u konvertiranome CHF kreditu te banka mora vratiti potrošaču 45.000 kuna, pripadajuće zatezne kamate oko 30.000 kuna i platiti troškove sudskog postupka u iznosu 16.000 kuna.
Potrošača je u postupku zastupala odvjetnica Nada Magdić iz Ogulina. Radi se o presudi koja je donesena nakon što je najprije presuđeno u korist banke, ali je Županijski sud u Puli po žalbi ukinuo negativnu presudu, koju je nakon toga prvostupanjski sud u ponovljenom postupku presudio u korist potrošača, i to netom po rješenju Vrhovnoga suda RH 2868/18 kojim je utvrđeno da potrošači imaju pravni interes utvrđivati svoja prava za CHF ugovore koji su konvertirani.
U drugoj presudi, zagrebački Općinski sud presudio je 12. travnja 2019. da su u nekonvertiranome CHF ugovoru o kreditu ništetne promjene kamatnih stopa i valutna klauzula CHF, u kojoj se Sud poziva na pravorijek iz kolektivne presude Visokoga trgovačkog suda Pž-6632/17. Tužitelj kojeg je zastupala odvjetnica Patricia Đurić koja je nedavno dobila pozitivno rješenje po reviziji 2868/18, u svojoj tužbi nije tražio isplatu na temelju ništetne valutne klauzule, jer u vrijeme podnošenja tužbe ništetnost CHF klauzule nije bila pravomoćna, nego je samo tražio isplatu preplaćenih kamata, pa je presudom konkretno utvrđeno sljedeće:
1. Da su ništetne odredbe o promjeni kamatne stope i odredbe o valutnoj klauzuli CHF.
2. Da banka tužitelju mora isplatiti 25.500 kuna preplaćenih kamata i pripadajuće zatezne kamate.
3. Da od dana podnošenja tužbe banka mora zaračunavati CHF anuitete po početnome tečaju odnosno po tečaju u vrijeme kada je zaključen ugovor o kreditu.
Tužitelj će morati još jednom tužbom tražiti i razliku tečaja. Ta presuda jest zorni primjer što se to dobiva presudom u odnosu na konverziju, pa usporedbom zaključujemo sljedeće:
1. Presudom se dobilo preplaćene kamate i zatezne kamate, konverzijom se to nije dobilo.
2. Presudom se dobila u nastavku naplata anuiteta po početnome tečaju uz primjenu kamatne stope 3,23%, dok se konverzijom dobilo veće anuitete od tih anuiteta iz presude, uz primjenu veće kamatne stope.
3. Na temelju buduće tužbe, novom presudom će se dobiti i razlika tečaja uz zatezne kamate, što se također konverzijom nije dobilo.
Za otplaćeni auto kredit banka mora vratiti novac zbog promjene tečaja
Prvu presudu nakon 'povijesnog' rješenja Vrhovnog suda u slučaju švicarskog franka od prije 10-ak dana donio je Općinski sud u Đakovu, odnosno njegova ispostava u Našicama i to u korist potrošača, piše Jutarnji list.
Sud je naložio Zagrebačkoj banci da klijentici isplati 7009 kuna, zajedno s pripadajućom zateznom kamatom, zbog toga što valutnu klauzulu nije ugovorila u skladu sa zakonom. Banka mora platiti i parnični trošak od 6528 kuna.
Tužiteljica Anica Herman iz Đurđenovca tužila je banku, prvo zbog nezakonite promjene kamatne stope, a potom i zbog ništetne odredbe koja se odnosi na valutnu klauzulu.
Kako je navela u tužbenom zahtjevu, njen suprug je 2006. godine sklopio s bankom kredit za kupnju motornog vozila u iznosu od 11.257 švicarskih franaka. Pritom se pozivala na prošlogodišnju pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda o povredi kolektivnih interesa prava potrošača korisnika kredita. U njoj se navodi da banke nisu u cijelosti informirale potrošače o rizicima valutne klauzule, odnosno "o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti" te da su "jednostrano mijenjale promjenjive kamate stope", odnosno da se nije pojedinačno pregovaralo.
Većina presuda dosad odnosila se na promjenu kamatne stope pa se može reći da je ovo jedna od prvih koje se odnose na valutnu klauzulu. No, na presudu Visokog trgovačkog suda iz lipnja lani, koja se odnosi na valutnu klauzulu, banke su podnijele žalbu i postoji mogućnost da bude preinačena. Stoga je još uvijek mali broj tužbi zbog nezakonito ugovorene valutne klauzule.
Iako pravnici na različite načine iščitavaju posljednje rješenje Vrhovnog suda, a to znači da bi niži sudovi mogli i dalje suditi različito u istim i sličnim slučajevima, mogu se čuti i informacije da je ono ohrabrilo suce u smjeru zaštite prava potrošača i da su počeli ubrzano pisati presude, navodi dnevnik.
Općinski sud u Đakovu zauzeo je stav je da je zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan. Dodaje da je ugovorna odredba kojom se glavnica veže za CHF prosječnom potrošaču “nerazumljiva i nepoštena pa prema tome ništetna, jer su banke prije i u vrijeme zaključivanja ugovora propustile informirati potrošače o nekoliko činjenica i to o općem riziku vezanom uz svaku valutnu klauzulu". Na ovu presudu, za očekivati je, banka će se žaliti, piše Jutarnji list.
'Pronašli smo optimalna rješenja za potrošače'
Udruga Franak priopćila je kako je intenzivno radila na utvrđivanju usklađenih načina utuživanja za konvertirane kredite.
- Smatramo da smo pronašli optimalna rješenja za potrošače koji će zahtijevati sudskim putem vraćanje preplaćenih iznosa kamata i preplaćenih iznosa tečaja. Zaključili smo da je najbolje jednom tužbom istodobno utvrditi i nepoštenu kamatu, i nepoštenu valutnu klauzulu CHF, jer je to najsigurniji način da se u slučaju vještačenja usporedbom posljedica konverzije i posljedica ništetnosti utvrdi točna razlika u obeštećenju na jedan, i na drugi način te se time potvrdi pravorijek iz presude Suda EU C-118/17 po kojemu zakonom ne smiju biti umanjena naša prava na obeštećenje. Naglašavamo da se svatko mora prije podizanja tužbe o svemu bitnome savjetovati s odvjetnikom, Udruga Franak ne sudjeluje u privatnim sudskim postupcima, i svaki takav postupak jest privatni poslovni odnos potrošača i odvjetnika - poručuju iu Udruge.
Napominju da još uvijek nije donesena odluka po revizijama banaka u slučaju Franak, no s druge strane, zastara potraživanja za preplaćene kamate nastupa 13. lipnja 2019. i zbog toga svatko tko želi svoj novac mora tužiti na vrijeme.