Kod nas u Primorju, kad završi turistička sezona, navala je na drva za ogrjev. U rujnu i listopadu svi bi drva htjeli odmah, pa naprave kaos. Prodavači to iskorištavaju i obično podignu cijene. Ima drva dovoljno, no treba pričekati dok ih stignu svima dovesti, rekao nam je stručnjak za drva iz Primorja.

Da nema nestašice, potvrdili su nam i u Hrvatskim šumama, no kažu da je potražnja veća.

- Količina ogrjevnog drva koju Hrvatske šume planiraju prodati kućanstvima u maloprodaji i samoizradi je kao i proteklih godina, i cijena se nije mijenjala od 2012. No zbog poskupljenja ostalih energenata značajan broj domaćinstava vratio se grijanju na drva. Kućanstvo može kod nas kupiti do 30 kubičnih metara, što kontroliramo putem OIB-a - rekli su iz Hrvatskih šuma. Dodali su da je za poslovne korisnike novi cjenik te da oni koji se bave izradom ogrjevnog drva imaju vlastite cjenike, koje uvelike ovise o odnosu ponude i potražnje, a na koje Hrvatske šume nemaju utjecaj.

U okolici Senja prostorni metar bukovih drva za ogrjev u šumariji stoji 338 kuna s prijevozom, a treba ih još ispiliti na tri ili četiri dijela te nacijepati na željenu veličinu.

U Zagrebu nam je čovjek koji prodaje drva iz svoje šume rekao da 400 kuna stoji prostorni metar s prijevozom na zagrebačkom području. Kaže da je bolje uzeti složeno na metre pa sam piliti, što stoji 30 kuna po metru, a da ispiljena drva uzimaju oni koji ih nemaju gdje sušiti.

U Splitu 600 kuna stoji metar drva, no ona su ispiljena i nacijepana te spremna za loženje. To su komadi hrasta, bukve i graba, a bez obzira na to uzmete li metar, dva ili 15, prodavači kažu da je cijena jednaka i ne žele je spustiti tvrdeći da je nestašica drva, a velika potražnja. Jeftinija, po 570 kuna, su ona koja treba nacijepati, a onaj tko za to ima snage tako može uštedjeti. Drva će još nekako i dostaviti negdje u blizini, u Splitu, no na prijevoz izvan grada čeka se i više od dva tjedna, a još će ga i dodatno naplatiti. U zaleđu Splita svježe posječena, još vlažna bukova drva stoje 525 kuna, a prodavač je rekao da se puno brže suše nego hrastova.

U Bauhausu prostorni metar bukovih i grabovih drva ispiljenih na 33 centimetra stoji 589 kuna, a takva u paketu dimenzije metar puta metar puta 1,8 metara su 969.

1. Grab i bukva najtraženija drva za gorivo

Najkvalitetnije drvo za ogrjev je hrast crnika, no njega baš nema. Slijede grab te bukva, koji se najčešće koriste. Potom su hrast lužnjak i kitnjak, kojih najviše ima u Slavoniji. Cijene ovise o kvaliteti.     

2. Prostorni metar i kubik nisu isto

Ispiljena drva se slažu u prostor metar puta metar puta metar, što je zapravo kubik. No šumari to zovu prostorni metar, a kad kažu “kubik drveta”, misle na neispiljeni trupac koji ima 1,45 prostornih metara.     

3. Suho drvo će brže zagrijati prostoriju

Drvo, da bi brzo zagrijalo, treba biti suho, najbolje do 15 posto vlage. Ako su drva prevlažna, sporije će gorjeti. Stvaraju i više ugljičnog dioksida, no kod nas to još nije regulirano kao u EU, gdje smiju ložiti samo suho.     

4. Tko loži vlažnim drvima, češće će čistiti dimnjak

Spremište  za drva mora biti suho kako se drva u njemu ne bi dodatno navlažila. Vlažna drva teže gore i stvaraju više čađe. Peći neće biti ništa ako gore vlažna drva, no dimnjak će biti crn i trebat će ga češće čistiti.   

5. Dimnjačar mora i peć provjeriti

Treba provjeriti spojeve peći s dimnjakom kako ne bi bilo propuštanja štetnih plinova u prostor. Ako se u prostoru osjeti bilo kakav neugodan miris ili vidi dim, postoji zagađenje zraka koje je štetno za zdravlje.     

6. Dodavati malo po malo i ne velike komade

Ložište peći ne smije se pretrpavati drvima. Iskoristivost će biti bolja ako je ložište manje puno. Uz to, za bolje izgaranje i učinkovitost, cjepanice ne bi trebale biti promjera većeg od 10 do 15 cm.