Europska unija trebala bi ublažiti sankcije Siriji ako novo vodstvo zemlje poduzme "pozitivne korake" da uspostavi inkluzivnu vladu koja će poštovati prava žena i manjina, rekla je povjerenica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas.
Mnogi EU ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su u Bruxellesu također rekli da bi se Sirija trebala "riješiti" ruskog utjecaja poput vojnih baza u zemlji, rekla je Kallas novinarima.
Kallas je rekla da je poslala visokog diplomata da se sastane s dužnosnicima Hajat Tahrira al-Šama (HTS-a), islamističke grupe koja je isplivala kao vodeća struja u Damasku nakon rušenja predsjednika Bašara al-Asada prije više od tjedan dana.
Čelnici EU-a pozdravili su pad Asada, nakon što su već dugo osuđivali njegovu represivnu vladavinu i nakon što su zemlji nametnuli teške sankcije.
No sada se suočavaju s dvojbom kako se nositi s HTS-om, kojeg Ujedinjeni narodi smatraju terorističkom organizacijom. Skupina je bila podružnica Al-Kaide sve dok s džihadističkom mrežom nije prekinula odnose 2016. godine.
2020. godine, EU je optužila HTS da ilegalno zatvara, muči i ubija civile koji žive u područjima koja su pod kontrolom skupine te da mnogi od njih potpadaju pod ratne zločine ili zločine protiv čovječnosti.
"Ne želimo vidjeti ekstremizam, radikalizaciju", rekla je Kallas, dodavši da je da HTS "govorio prave stvari" dosad, no da će se skupina trebati suditi prema svome djelovanju.
Kallas je rekla da je razgovarala s EU ministrima o tome jesu li spremni primijeniti politiku sankcija ako vide "pozitivne korake, ne riječi, nego stvarne korake i djela" od novog vodstva.
"Moramo imati plan kad vidimo korake, da djelujemo pozitivno i pomognemo razvoju Sirije", rekla je.
Trenutačne sankcije EU-a uključuju zabranu izvoza oružja u Siriju te uvoz nafte iz zemlje, kao i zabranu ulaganja u sirijsku naftnu industriju te zamrzavanje bilo kakvih sredstava Sirijske središnje banke u EU-u.