Prema našim informacijama, najmanje 530 građana je iz tog straha odustalo od primanja ove naknade, iako nemaju sredstva za osnovne životne potrebe, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, prenosi N1.

Odredba je to novog Zakona o socijalnoj skrbi koji je na snagu stupio 1. 1. 2023., a koji su područni uredi Zavoda za socijalnu skrb počeli masovno provoditi.

Ministar socijale Marin Piletić branio je danas te odredbe novog Zakona prema kojemu se država upisuje na nekretnine, često i jedinu nekretninu, primatelja socijalne pomoći.

“Radimo na pripremi mjera koje će stupiti nakon 1. travnja. Kao i svaki put dosad, sve pakete mjera nakon što smo ih osmislili, dali smo njihov nacrt na usuglašavanje sa socijalnim partnerima – predstavnicima sindikata i poslodavaca, tako će biti i ovaj put”, rekao je Piletić u izjavi za medije na konferenciji “Europski socijalni fond plus za razvojno desetljeće”.

Nakon što vide ima li potrebe za korekcijama, bit će predstavljene javnosti, a njihovo donošenje se može očekivati na sjednici Vlade 16. ožujka kako bi korisnici mjera imali sigurnu situaciju.

Piletić: Korisnicima socijalne naknade neće biti oduzeta imovina

Upitan oko nedoumica oko Zakona o socijalnoj skrbi koji propisuje će država automatski staviti zabilježbu na sve nekretnine koje posjeduju primatelji socijalne pomoći zbog čega neki u strahu da će izgubiti svoj dom povlače zahtjeve za pomoć, ministar je pojasnio kako ta odredba nije samo od ovog zakona.

“I dosad su se kroz niz izmjena zakona takve odredbe primjenjivale. Ključna poruka je da ta zabilježba korisnicima apsolutno ne znači ništa, ne može se plasirati informacija da će im imovina biti oduzeta ili nešto takvoga tipa”, rekao je Piletić. Kaže kako se radi o jamstvu države da se u slučaju nasljeđivanja ili prodaje nekretnine vrati ono što su korisnici socijalne pomoći dobivali.

Rakao je kako je zakonska obveza pomagati i uzdržavati roditelje ili ukućane te da se ne može očekivati da netko tko nije htio za života pomoći kasnije naslijedi nekretninu i proda je radi vlastite dobrobiti. “Korisnik od te zakonske obveze nema rizika, da će mu država za vrijeme života ili dok prima naknadu biti išta krivo učiniti. Poruka je jasna – država stoji na raspolaganju za sve oblike socijalne pomoći”, poručio je.

Govoreći o Zakonu o osobnoj asistenciji, rekao je kako je ovih dana upućen dopis svim resorima da dostave svoja mišljenja na nacrt prijedloga zakona koji bi trebao ići u prvo čitanje te kako su se usuglasili s pravobraniteljicom i nizom udruga.

“Ima još prostora za razgovor i iskorak, želimo da donošenje ovog zakona nikome ne prouzroči nelagode, nego da ostvari temeljni cilj povećanja broja korisnika usluge osobne asistencije sa sadašnjih 4000 na preko 14.000. Nakon što zakon stupi na snagu dižemo razinu ovog prava i usluge s prošlogodišnjih 150 milijuna kuna na 150 milijuna eura”, rekao je ministar.