Hrvatski učenici u ponedjeljak su vratili na nastavu poslije drugog dijela zimskih praznika. Najveća novost trebala je biti odluka da više nitko ne treba nositi masku u učionici, no novonastala teška situacija u Ukrajini opet nam je promijenila svakodnevicu.
S obzirom na radikalnu i neočekivano tešku eskalaciju sukoba i stradanja koji su mnoge podsjetili na Domovinski rat, izuzetno je važno ne zaboraviti da se s tim traumama susreću i djeca. Stoga je neprofitna organizacija Forum za slobodu odgoja objavila publikaciju "Kako s djecom i mladima razgovarati o ratu u Ukrajini", namijenjenu učiteljima, nastavnicima, profesorima i roditeljima.
Publikacija je besplatna i možete je preuzeti OVDJE.
Ako je dijete ili mlada osoba osobito zabrinuta za obitelji ili svoje vršnjake u Ukrajini, uputite ih da razmisle o tome što mogu napraviti kako bi im pomogli. Neke aktivnosti koje se mogu napraviti i koje treba odabrati sukladno djetetovu uzrastu mogu biti sudjelovanje na mirnom skupu ili prosvjedu, prikupljanje donacija, pisanje zastupnicima ili donositeljima odluka i istraživanje što sve još možemo napraviti da pomognemo."
"Prije nego pomognemo i podržimo djecu i mlade, moramo mi odrasli biti u miru sa svojim stavovima, vrijednostima, i - što je više moguće - upoznati s činjenicama i situacijama, jer ćemo tako biti spremniji pomoći djeci, mladima i drugima. Stručnjaci navode kako je primarni osjećaj koji djeca i mladi traže od odraslih osjećaj zaštite i sigurnosti. Stoga je potrebno da vodimo računa o sebi te tako razvijemo više strpljenja i budemo kreativniji za trenutke kada budemo trebali uvjeriti djecu i mlade u njihovu sigurnost", navodi se u tekstu u kojem se predlaže pristup prema dobi djece.
Kao što je napomenuto nekoliko puta, jedna od najboljih strategija je upoznati djecu i mlade s činjenicama i kontekstom.
Razgovarajte s njima, neka vam ispričaju što su saznali, što ih brine, zajedno raspravite što im nije jasno ili čega se boje. Ako
sami niste sigurni u činjenice, potražite odgovore zajedno.
Ono što bi ih sigurno moglo zanimati jest jesu li oni sigurni, jesu li osobe koje su im bliske i koje se brinu o njima sigurne i
kako će ova događanja utjecati na njihov svakodnevni život. U tom slučaju, najbolji alat vam može biti karta kako biste im
predstavili gdje se sukobi odvijaju i da smo u trenutnim okolnostima sigurni."
Neki od najvažnijih savjeta su da djecu ne treba pretjerano izlagati vijestima, da treba s njima razgovarati, te pratiti kako se osjećaju i reagiraju, izbjegavati etikete, te ih poticati da obrađuju priču i svoje osjećaje kroz igru i umjetnost.
U objašnjavanju konteksta i činjenica trebamo se oduprijeti etiketiranju i generaliziranju. Ovakve situacije imaju točno
određene izvore i aktere i njih treba jasno odrediti i identificirati. Bilo kakvo generaliziranje na cijelu skupinu, osobito ono
negativno, može samo doprinijeti širenju predrasuda i negativnih emocija. Umjesto toga, razgovarajmo s djecom i mladima
o tome koje su posljedice loših i nepromišljenih odluka onih koji bi trebali djelovati za dobrobit svih, usredotočimo se na
sudbinu, bol i iskustvo onih kojih pate zbog tih odluka.
U ovakvim situacijama treba posebno jačati opredijeljenje za mir, nenasilje, humanost i solidarnost."
Važno je i pružiti im mogućnost pozitivnog djelovanja, primjerice, kroz humanitarni rad. Prvi zadatak odraslih je učiniti da se djeca i mladi osjećaju sigurno i voljeno i da njihovo mentalno zdravlje bude očuvano, ističu autori publikacije.