Milijun i sto tisuća Hrvata godišnje plaća 960 kuna za usluge HRT-a. Postoje i oni koji to izbjegavaju, a kontrolori HRT-a ovlašteni su provjeravati samo ona kućanstva koja nemaju prijavljen televizijski, radijski ili bilo koji drugi prijamnik audiovizualnog programa.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Onome tko redovno plaća pristojbu kontrola neće doći na vrata - rekao nam je Damir Tus, rukovoditelj Radne jedinice Pristojbe HRT-a. Kao vanjski suradnici, oko 90 kontrolora obilazi Hrvatsku. Tus kaže kako provjeravaju dva puta godišnje, a kontrolor se prije provjere mora prijaviti mjesnoj policijskoj postaji. Neovlašteno ne smiju ulaziti u stanove i kuće.
- Oni nemaju sudski ili policijski nalog za ulazak u stan. Ako mu vlasnik nije otvorio vrata, kontrolor kaže kako nije mogao provesti nadzor - rekao je Tus. Ako kontrolor primijeti da se u kućanstvu gleda televizija ili sluša radio, a nisu ga pustili unutra, on to samo zapisuje. Ne smije prijaviti osobu za korištenje HRT-ovih programa jer nema njezinu suglasnost.
- Prekršajni sud utvrđuje postoji li obaveza plaćanja pristojbe. Ako presude pozitivno za nas, onda se šalju računi. Ako ne, evidentira se da se tu ne plaća pristojba - rekao je rukovoditelj Damir Tus.
'Čim vidite kontrolora HRT-a, zovite 112. Ne smiju ulaziti'
Iako nam je rukovoditelj Pristojbe HRT-a pojasnio kako funkcionira posao kontrolora, postavlja se pitanje koliko ih se pridržava pravila i koliko ljudi zapravo zna svoja potrošačka prava.
Mreža potrošača Hrvatske ustvrdila je u srijedu da kontrolori HRT-a pri obavljanju provjere plaćanja HRT-ove pristojbe krše zakone, pa je pozvala građane da se odupru 'HRT-ovoj bahatosti' tako da, kada vide kontrolora u zgradama ili pred vlastitim kućama - pozovu policiju.
- Prema toj nepozvanoj osobi odnosimo se kao potencijalnom teroristu na privatnom posjedu. Ustavom i drugim pozitivnim zakonima privatno vlasništvo je zaštićeno, a dom je nepovrediv. Kontrolor HRT-a ne može doći i kucati na vrata, jer je i stambena zgrada privatno vlasništvo", tvrdi udruga potrošača u priopćenju.
Poručili su kako za ulazak u zgradu kontrolor HRT-a treba sudski nalog te da je kucanje na vrata uznemiravanje stanara.
I dok Mreža Potrošača tvrdi da kontrolor HRT-a ne može doći i kucati na vrata, jer je i stambena zgrada privatno vlasništvo, iz HRT-a kažu da kontrolori ne mogu neovlašteno ući u stanove i kuće, jedino ako mu vlasnik nije otvorio vrata i pustio ga unutra. A kako će drugačije nego kucanjem na vrata ili zvonjenjem na zvono, što navodno ne smije raditi?
Moraš plaćati pristojbu dok si živ: Lako u sustav, a teško van
Onaj koga su kontrolori 'uhvatili' s neprijavljenim prijamnikom, mora dokazati kako ga nije nabavio prije više od mjesec dana. U protivnom, mjesečna pristojba se naplaćuje do najviše šest mjeseci unatrag.
Pretplatu može odjaviti onaj tko više nema prijamnik. Osim televizije ili radija, ne smije imati ni jedan uređaj kojim može na internet. Među njih spadaju i mobitel, pa čak i “pametni” hladnjak!
Na HRT-ovu obrascu nudi se i mogućnost odjave pristojbe u slučaju smrti pretplatnika ili njegova odlaska u starački dom uz presliku smrtnog lista ili potvrde doma.
- Tko se seli na drugu adresu, mora obavijestiti HRT. Računi s njegovim imenom dolazit će na novu adresu, ali kontrolor može doći u provjeru na prvu adresu - objasnio je Tus, ali nije rekao kako javiti novu adresu.
Čitatelj: 'Lakše je dobiti mjesto u staračkom domu nego HRT na telefon'
- Postoji broj na koji se može javljati, ali satima je zauzet ili nitko ne podiže slušalicu. Lakše je dobiti mjesto u staračkom domu nego njih na telefon - požalio nam se čitatelj koji je htio prijaviti selidbu.
Od plaćanja pretplate oslobođeni su slijepi, invalidi prve i druge skupine koji primaju invalidske naknade, ratni ili mirnodopski vojni invalidi, bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega te gluhoslijepi. Pojedine kategorije invalida ili osoba oboljelih od mišićne distrofije plaćaju pola iznosa. Isto vrijedi za umirovljenike koji primaju do 1500 kuna mirovine iz proračuna.
- Pristojbu moraju plaćati svi koji imaju prijamnik (radio, televizor ili koji drugi uređaj). I oni koji nemaju televizor ili radio, a koriste se računalom i pametnim mobitelom, dužni su HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu.
- Nisu nam još kucali na vrata, tvrde nam studenti iz Doma 'Stjepan Radić' u Zagrebu. Iz HRT-a kažu kako su obavezni plaćati pristojbu jer se studentski dom smatra kućanstvom.
- U Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija ide tri posto prihoda od mjesečne pretplate. Time se financira rad lokalnih i neprofitnih medija, poput lokalnih televizija i radija.
Dakle, na obrascu za otkazivanje pristojbe HRT-a ponuđeni su samo smrt i odlazak u starački dom kao mogućnosti. Španjolska, Belgija i Nizozemska nemaju pretplatu. U BiH godišnje stoji 350 kn, u Srbiji 400, Slovenci daju 30 kn više nego mi.