Ponovni ulazak Trumpa u Bijelu Kuću će radikalno promijeniti svijet piše Vox. To je svima jasno nakon predizborne kampanje, ali i
višegodišnjeg kritiziranja Bidenove administracije.
- Naši saveznici se prema nama loše ponašaju. Oni su gori prema nama od naših neprijatelja - rekao je novi predsjednik na svom skupu u Wisconsinu u rujnu ove godine.
- Naša vojska ih štiti, a oni nas onda zaj*** u trgovini. Nećemo to više dopustiti - oštar je bio Trump na svom skupu.
Što očekivati od američke vanjske politike kada njen novi predsjednik ovako govori o svojim saveznicima? Trump je u svom prvom mandatu ponavljao 'America First' te je povlačenjem iz Iranskog nuklearnog sporazuma, podsjetio svijet na doba kada je SAD vodio izolacijsku politiku, kasnije nastavljenu Monroevom doktrinom. Trump jako dobro zna da u bilo kojem trenutku može raskinuti gotovo bilo koji međunarodni sporazum.
- Jako je malo međunarodnih sporazuma koje je SAD potpisao i koje ne može raskinuti bez odobrenja Kongresa. Američki predsjednici imaju prilično odriješene ruke što se tiče vanjske politike - rekla je za Vox Jennifer Kavanagh iz američkog think tanka Defense Priorities.
Neki od sporazuma iz kojih se je povukao bili su: Pariški klimatski sporazum koji obvezuje potpisnike na smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Povukao je SAD iz Sporazuma o nuklearnim snaga srednjeg dometa kojeg su SAD i Rusija potpisali nakon raspada SSSR-a. Tim sporazumom se je ograničio razvoj nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa.
Trump je povukao SAD i iz sporazuma o migracijama.
Većina je zabrinuta oko budućnosti rata u Ukrajini i američke uloge u NATO-u. Tijekom predizborne kampanje ove godine je u nekoliko navrata rekao da će doći do promjena u vanjskoj politici i da SAD više neće služiti kao novčanik drugim zemljama.
Iako je nekoliko puta prijetio da će napustiti NATO, to ne izgleda vjerojatno, zato što NATO povelja nema mehanizam za povlačenje iz saveza. Nedavno je donesen zakon o NATO-u po kojem SAD ne mogu izaći iz saveza bez odobrenja Kongresa.
No, ono što bi se moglo dogoditi je da članice NATO-a koje do sada nisu izdvojile dva posto svog BDP-a na oružane snage, neće moći računati na američku zaštitu u vremenima krize i ratova.
Trump je u svom prvom mandatu stalno tražio od članica NATO-a da povećaju ulaganje u vlastite obrambene snage. SAD-u je u današnjem multipolarnom svijetu sve teže i skuplje provoditi vanjsku politiku. Nakon raspada SSSR-a u devedesetima, SAD je ostao jedina supersila na svijetu, te je određeno vrijeme uživao totalnu dominaciju. Pojedini američki službenici su 21. stoljeće nazivali 'Američkim stoljećem'. No, samo tri desetljeća kasnije, SAD više nije svjetski policajac.
Zadnjih par godina je postalo jasno da Washington ne može sam protiv Kine i Rusije te zato traži veću aktivnost svojih saveznika od kojih su mnogi nakon ulaska u NATO prestali ulagati u svoju vojsku jer su mislili da će ih SAD vječno braniti. Ono što zanima većinu svijeta je rat u Ukrajini i njegov ishod sada kada je Trump više manje pobjednik izbora. Poznati su stavovi predsjednika Trumpa o ratu u Ukrajini. On taj sukob naziva skupim i nebitnim za SAD, a Zelenskog 'Najvećim svjetskim trgovcem'.
S obzirom da je Trump rekao kako će završiti rat u jednom danu i da neće slati pomoć Kijevu, Ukrajina koja skoro tri godine odolijeva ruskim napadima upravo zbog neupitne američke podrške, bi sada mogla negdje drugdje tražiti saveznika. Još jedno vanjskopolitičko stajalište koje će utjecati na međunarodne odnose su carine na uvoz koje će Trump uvesti. Uvođenje carina bi dovelo do globalnog trgovinskog rata, a Njemačka ekonomija bi tu mogla nastradati. Podaci Europske komisije pokazuju da je EU 2023. izvezla robu u vrijednosti od 502,3 milijarde eura u SAD. S obzirom da je Rusija pod sankcijama, američko tržište je sada još važnije za EU. Analitičari nizozemske ABN Amro banke su uvjereni kako bi carine stvorile kaos na europskom tržištu.
- Ako se uvedu carine, najviše će biti pogođeno njemačko i nizozemsko gospodarstvo koja se uvelike temelje na izvozu - rekao je analitičar Bill Diviney.
Trumpove carine bi smanjile europski rast za 1,5 postotnih bodova. Takav pad će stvoriti 260 milijardi eura gubitka.
Više o toj temi možete pročitati ovdje