Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu, gostovao je u emisiji BHRT-a Sedmica gdje je komentirao krizu u Ukrajini, ali i hoće li se to preliti na područje zapadnog Balkana.
- Ja mislim da Putin s ovim nije računao i stvarno je podcijenio demokraciju i demokratske snage, mogućnosti jedne demokracije. On se i sam plaši demokracije, i u Ukrajini i u svojoj zemlji, i ja vjerujem da je to bio najbitniji povod za njega da riješi pitanje Ukrajine jer mu je najveći teret bio demokratski proces i demokratski razvoj u samoj Ukrajini.
Kaže da je to totalno podcijenio, ali i da je to tipično za autokrate i diktatore koji u demokraciji vide slabost.
Misli kako je teško predvidjeti kako će se kriza razvijati i da se ne zna gdje će si Putin postaviti granice. Nada se da će uspostaviti neku vrstu samokontrole i da ne upadne u spiralu iz koje više nema nazad.
- Moram istaknuti ogromnu hrabrost ruskog naroda, koji pored svih opasnosti ipak izlazi na ulice i demonstrira protiv te agresije. Mislim da je jako bitno da se to ne zaboravi, da se ovdje ne uvode sankcije protiv ruskog naroda, nego protiv Putina i njegovog režima, koji je isto tako težak i za sam ruski narod i to ne sad već dugi niz godina - rekao je.
Dodaje da se kroz sankcije pokazalo da će oligarsi izgubiti moć.
- Oni će osjetiti najveću štetu, to se već sad vidi. Neki oligarsi prodaju, imamo primjer Čelzija, nogometnog kluba, i daju novac u korist ukrajinskih izbjeglica i žrtava. To je signal koji bi trebao biti upozorenje Putinu da će na kraju izgubiti sve. Izgubit će kapital, izgubit će ljude, možda će ostati njegova privatna vojska još neko vrijeme, ali je samo pitanje kad će ga se i ona riješiti.
Ti signali su za nas jako bitni. Ja sam uvijek govorio – Rusi i ruski narod i sve što se u Rusiji odvija imaju dosta potencijala za demokraciju, za svjetsku sigurnost i svjetsku odgovornost na kraju krajeva - rekao je.
'Dodik izgubio kompas'
Kaže da je Milorad Dodik i sam sada u nekoj neizvjesnosti, jer je totalno izgubio kompas kada je i sama Srbija potpisala rezoluciju UN-a gdje priznaje i osuđuje agresiju Rusije na Ukrajinu.
- Pitanje je s kim bi on trebao sad voditi konflikte, na koji način, gdje su njegovi partneri, tako da se manje-više ne plašim toga... A što se Putina i Lavrova tiče, mislim da oni sad imaju drugih problema, da im Dodik više nema nikakvog značaja - kaže zastupnik.
- Na jednoj strani me raduje da je Europska Unija konačno shvatila da njena sigurnost, sigurnost EU, ovisi i o stabilnosti na zapadnom Balkanu, a sad se pokazalo i kad je riječ o istočnoj Europi, kao što je to Ukrajina. Što se tog procesa tiče, gospođa von der Leyen Europski parlament su signalizirali da bi proces oko ulaska Ukrajine u Uniju trebalo ubrzati i to je za pozdraviti.
Uostalom, mnogo mojih kolegica i kolega u njemačkom Bundestagu i u Europi je mišljenja da to nije samo pitanje stabilnosti na istoku Europe, nego i na zapadnom Balkanu. Nadam se da će nam u tom procesu uspjeti i zapadni Balkan bolje staviti u fokus. Prije svega, moram podsjetiti da su i Bugarska i Slovenija te zemlje koje su tražile ubrzane procese, očekujemo da će se tako odnositi i prema Sjevernoj Makedoniji, koja je sada pred vratima, a zakočena je.
U isto vrijeme, i što se tiče Bosne i Hercegovine, nadamo se da će se i tamo procesi ubrzati kad je riječ o političkoj volji i procedurama od strane Brisela. S druge strane, moram opet reći, ta priča ima dvije strane iste medalje, a to je da treba postojati volja i u Bosni i Hercegovini. Moram biti iskren, i vi sami znate, kad se prate procesi i tempo tih procesa u Bosni i Hercegovini na putu za Europsku Uniju, političkim elitama, barem onim sa nacionalnim predznakom, baš se i ne žuri u Europsku Uniju, kad vidimo koliko dugo odugovlače oko tih procedura ispunjavanja 14 točaka da bi ti pretpristupni procesi uopće mogli početi. To ovisi o dvije strane.
Stanje na zapadnom Balkanu
- Taj ubrzani proces ulijeva nadu onima koji su na zapadnom Balkanu da će Europa konačno shvatiti da je njena sigurnost i na zapadnom Balkanu, ali u isto vrijeme moramo biti svjesni i znati da to ne ovisi samo o Europskoj Uniji, nego ovisi i o akterima na zapadnom Balkanu jer se nikome neće progledati kroz prste onih 35 poglavlja, koja su potrebna za ulazak i koja treba implementirati u reforme i procese u samim državama. Ona će se morati ispuniti - rekao je.
- Političku situaciju u Bosni i Hercegovini ne može mijenjati Europska Unija niti bilo tko na ovom svijetu osim samog naroda. Narod mora konačno shvatiti i pitati se želi li u Europsku Uniju ili ne. Ako žele u Europsku uniju, onda moraju znati da sa ovakvim političkim ponašanjem kao dosad od toga ništa neće biti - kaže.