Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker danas u Europskom Parlamentu govori o stanju Europske Unije i dat će izvješće o protekloj godini i predstaviti svoje prioritete za sljedeću, zadnju godinu njegova mandata na čelu Europske komisije. 

Europski zastupnici danas će raspravljati i o izvješću o Mađarskoj i mogućem pokretanju članka 7. Ugovora o EU. U ekstremnom slučaju, ovaj članak predviđa ukidanje glasačkih prava zemlji koja krši europske vrijednosti.

Orbanu se na teret stavlja zlouporaba novca iz Europske unije, gušenje neovisnosti sveučilišta, ali i migrantska kriza.

Mađarski premijer Viktor Orban tijekom jučerašnje rasprave o politici mađarske vlade prema migrantima u Europskom parlamentu ustvrdio je kako su optužbe Europske unije uvreda za Mađarsku.

Europski parlament danas odlučuje i o kontroverznoj reformi zaštite autorskih prava.

- Govorit ću o onom što smo napravili u posljednje četiri godine, ali postoji još stvari koje treba napraviti. Ne treba biti zadovoljan, treba raditi i biti skroman i to je naš program u mjesecima koji slijede. Ponekad povijest dolazi u život ljudi bez najave - kazao je Juncker.

Juncker je podsjetio kako su 1913. Europljani očekivali mir, a samo godinu dana kasnije došao je rat.

- Europska unija je jamac mira. Budimo sretni što živimo na kontinentu koji uživa u miru zahvaljujući EU. Trebamo poštovati EU i braniti naš način življenja. Recimo da patriotizmu koji nije usmjeren na mržnju drugih i ne nacionalizmu - rekao je Juncker.

- EU kontinuirano raste, imamo više od 12 milijuna otvorenih radnih mjesta od 2012. Nikada toliko osoba - 230 milijuna Europljana nije bilo zaposleno. I dalje ima previše mladih bez posla, ali je to najniža razina posljednjih godina - kaže Juncker.

- Kada je potrebno, Europa mora djelovati kao jedna osoba - istaknuo je Juncker i dodao kako se EU tako postavila kad se branio Pariški klimatski sporazum.

Poručio je kako je pred Europom svaki dan sve više izazova.

- Trebamo graditi snažnu i jedinstveniju Europu. Ona može izvoziti svoju stabilnost kao što je to činila godinama. Proširenje je uspjeh jer smo uspjeli pomiriti povijest i geografiju Europe. Trebao definirati naš stav o proširenju na zapadni Balkan, inače će drugi oblikovati sudbinu našeg susjeda - rekao je šef EK.

- Europa ne može biti sigurna da će obveze preuzete jučer biti prisutne i sutra. Jučerašnji savezi nisu sutrašnji savezi. Svijet treba ujedinjenu Europu koja teži miru i želi stabilne monetarne odnose iako neki žele monetarne ratove - poručio je Juncker.

- Nećemo militarizirati EU, želimo postati odgovorniji i neovisniji. Jedino snažna i ujedinjena Europa može zaštititi naše građane od vanjskih utjecaja - rekao je.

Kad je riječ o Brexitu, kazao je kako poštuje odluku o napuštanju EU, ali zbog nje žali.

- Ipak, ako napustite Uniju, više niste dio našeg jedinstvenog tržišta i ne možete imati isti status kao države članice. Nakon 29. ožujka sljedeće godine, Velika Britanija neće za nas biti tek običan susjed, već naš partner - kaže Junkcer.

Jačanje Frontexa

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o "stanju Unije" u Europskom parlamentu najavio višestruko jačanje Frontexa kako bi se zaustavile ilegalne migracije i zatražio ukidanje prakse pomicanja sata ljeti.

Prihvati li se njegov prijedlog, Frontex bi narastao s 1500 na 10.000 ljudi do 2020. godine i dobio nove ovlasti. 

Populističke snage u EU-u, uključujuči vlade Italije, Austrije i srednjoeuropskih zemalja, traže da Bruxelles napravi više u suzbijanju migracija. 

Pomicanje sata

- Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki - rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li preći na tzv. "ljetno vrijeme" cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. "zimsko" vrijeme).

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki. 

- Moramo poštivati želje ljudi - kazao je Juncker. 
 

O kontroverznoj reformi zaštite autorskih prava

Zastupnici Europskog parlamenta glasovat će u srijedu o autorskim pravima na internetu, prijedlogu direktive o autorskim pravima na digitalnom tržištu koja je u posljednje vrijeme izazvala brojne polemike širom Europe.

Prijedlog direktive, koja bi po tvrdnjama Komisije, Uniju trebao uvesti u 21. stoljeće i osigurati da autori glazbe, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad, pokrenuo je jedan od najžešćih lobističkih ratova u povijesti Bruxellesa u kojem snage odmjeravaju na jednoj strani medijske kuće i Paul McCartney, a na drugoj tehnodivovi i pobornici slobode interneta.

- Otkako je Europska komisija iznijela svoj prijedlog prije dvije godine vode se komplicirane rasprave, koje su ponekad teške, a također se intenzivno lobira sa svih strana - rekla je europska povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo Mariya Gabriel uoči ključnog glasovanja u Europskom parlamentu.

- Sada smo u odlučujućoj fazi: današnja pravila pripadaju prošlom svijetu u kojemu nije bilo širokopojasnog interneta, smartfona ili društvenih mreža - kazala je ona.

Gabriel je pozvala zastupnike da glasuju za kontroverznu reformu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Međutim, to nije glasovanje o konačnom prihvaćanju zakonodavnog prijedloga, nego tek utvrđivanje pozicije Europskog parlamenta, na temelju koje se mogu otvoriti pregovori o konačnom tekstu zakona sa drugim suzakonodavcem, Vijećem EU-a, to jest s državama članicama. 

Europski parlament je u srpnju odbio prijedlog koji je nešto ranije usvojio nadležni Odbor za pravna pitanja, a danas će zastupnici ponovno glasovati o tom prijedlogu.

- Kako pada prodaja novina, jedina nada je uvođenje internetskog prihoda. No, veliki internetski igrači jednostavno besplatno uberu plodove rada izdavača i agencijskih novinara, a rezultat je siromašenje cijele industrije - upozorili su šefovi novinskih agencija u pismu Europskom parlamentu i osudili Facebook i Google da svoje protivljenje grade na "potpunoj laži" - navodnoj prijetnji slobodnom pristupu internetu.

- Mi samo tražimo da oni koji kradu vijesti pošteno plate - poručili su.

Borba se vodi oko dva elementa prijedloga zakona. Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora. Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. "susjedna prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove", po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelile poveznice na njihove članke, uključujući i kratke isječke članaka.

- Bit će to komplicirano glasovanje - upozorio je glasnogovornik EP-a. Dokaz za to je više od 250 amandmana.