Mediteranske zemlje na glavnim migrantskim rutama prema Europi ove godine očekuju više od 150.000 dolazaka jer postoji prijetnja od novog migrantskog vala iz Afrike i Bliskog istoka zbog nestašice hrane uzrokovane sukobom u Ukrajini.
"Očekuje se da će ove godine zemlje članice na prvoj liniji, o čemu smo međusobno razgovarali, primiti više od 150.000 migranata", rekao je u subotu ciparski ministar unutarnjih poslova Nicos Nouris nakon sastanka s kolegama iz takozvane skupine MED5 u Veneciji.
Ove godine je oko 36.400 tražitelja azila i migranata već stiglo u Italiju, Španjolsku, Grčku, Cipar i Maltu, dok je u 2021. bilo 123.318 dolazaka, pokazuju podaci UN-ove agencije za izbjeglice.
Brojke su i dalje znatno manje od onih iz 2015. kad je više od milijun migranata stiglo u pet zemalja, bježeći od siromaštva i sukoba diljem Afrike i Bliskog istoka.
Nestašica pšenice i drugih žitarica mogla bi utjecati na 1,4 milijarde ljudi, upozorio je u petak krizni koordinator UN-a Amin Awad. Dodao je da su nužni dodatni pregovori za deblokiranje luka u Ukrajini kako bi se izbjegla glad i masovne migracije diljem svijeta.
Rusija i Ukrajina zaslužne su za gotovo trećinu globalnih zaliha pšenice, dok je Rusija i ključni izvoznik gnojiva, a Ukrajina glavni dobavljač kukuruza i suncokretovog ulja.
"Ako pšenica ostane blokirana u crnomorskim lukama, moramo očekivati veći priljev (migranata)," izjavila je u petak talijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese za SkyTG24 u petak.
"Zabrinuti smo, kao i sve zemlje na prvoj liniji", dodala je.