Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave Josip Salapić rekao je u četvrtak, predstavljajući izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama, da im je plan 60 posto uređenih katastarskih čestica u Hrvatskoj do 2026. godine.
"Naš plan koji smo zacrtali je 60 posto uređenih katastarskih čestica u Hrvatskoj do 2026.", rekao je Salapić.
Time je odgovorio na pitanje HDZ-ovog Gorana Ivanovića vezano uz sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kojima će se ubrzati proces digitalizacije zemljišnih knjiga u Hrvatskoj.
Salapić je pojasnio da će iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predvidjeli oko tri milijuna eura za sređivanje zemljišnih knjiga, uz ona sredstva koja će ići iz državnog proračuna, uz sufinanciranje jedinice lokalne i područne samouprave te uz pravne osobe koje imaju strateški interes u određenim jedinicama lokalne samouprave.
Do 2024. zaposlit ćemo više od 300 službenika i povećati plaće
Naveo je i da bi se taj proces ubrzao namjeravaju do 2024. zaposliti više od 300 službenika u onim područjima gdje je to potrebno.
Najavio je da je ove godine u Ministarstvu pravosuđa i uprave predviđeno zaposliti 75 državnih službenika, 49 sudskih savjetnika te deset viših zemljišno-knjižnih referenata i 16 zemljišno-knjižnih referenata.
U idućoj godini predviđeno je zapošljavanje 45 državnih službenika, 40 sudskih savjetnika, i pet zemljišno-knjižnih referenata.
Salapić je, na upit Mišel Jakšića (SDP), rekao da bi do 2024. taj sustav trebao u potpunosti zaživjeti te će do tada i povećati plaće potrebnim kadrovima jer je sada teško ih naći pod sadašnjim uvjetima.
Na upit Urše Raukar Gamulin oko javnih bilježnika i cijena za građane, pojasnio da će javni bilježnici moći biti angažirani tamo gdje na području suda nema dovoljno službenika.
Na temelju procjene Ministarstva pravosuđa i uprave i Ministarstva financija mogućnost angažiranja javnih bilježnika ovisit će o zadatku na tom području gdje treba urediti zemljišne knjige.
"Trošak mora biti manji ako se angažiraju javni bilježnici. Ako ima dovoljno službenika, onda ne trebaju javni bilježnici. Naša je procjena do 2026. godine da toga treba", kazao je.
Salapić je kazao i da mogućnost sufinanciranja troškova građanima nije obaveza već ovisi o jedinici lokalne samouprave.
Salapić je, na upit Nikole Mažara (HDZ), poručio da će javni bilježnici kao povjerenici sudova, zbog opterećenosti sudova drugim predmetima, rasteretiti sudove u takvim postupcima. Pri tome će ministar pravosuđa i uprave svojom odlukom regulirati koliko i taj trošak može biti.
"Sigurno će trošak biti manji u odnosu na ono što se u javnosti govori. Ne bi bio smisao elektroničkog podneska isprave da trošak bude veći nego što je sada", istaknuo je.
Podsjetio je i da su npr. za sudske pristojbe koje idu elektroničkim putem troškovi 50 posto manji.
"Ne zato što je to akcijska cijena, nego zato što je to poticaj da ljudi shvate da digitalizacija sustava ima svoje prednosti", rekao je Salapić.