Prošlo je dva mjeseca otkad su u Bogdanovcima nedaleko od Vukovara otkriveni posmrtni ostaci najmanje dvije osobe iz Domovinskog rata, a još nisu objavljeni rezultati njihove identifikacije i nije poznato o kojim je nestalim osobama riječ. Već dugo organizacija za ljudska prava - Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, upozorava na nedovoljnu transparentnost vezanu za identifikaciju žrtava rata, kao i za nepostojanje jedinstvenog i javno dostupnog popisa u ratu stradalih i nestalih osoba s područja RH, a od rata je prošlo više od 30 godina.
POGLEDAJTE VIDEO:
U Documenti smatraju kako bi objava popisa svih nestalih osoba u Hrvatskoj trebala biti civilizacijska obveza kojom se odaje počast žrtvama, a ujedno stvara realan, provjerljiv i činjenično utemeljen pregled njihovih stradanja. Takav dokument više ne može nikome štetiti, a mogao bi postati bitan dio ratne povijesti.
Obitelji žele samo jedno - zapaliti svijeću na njihovu grobu
S tim ciljem novinari 24sata su godinama radili na prikupljanju potresnih ispovijedi obitelji nestalih osoba u Domovinskom ratu te objavili više od 130 njihovih priča, istodobno priskrbljujući Ministarstvu branitelja te Ministarstvu unutarnjih poslova bitne činjenice o mjestima stradanja ili nestanku branitelja i civila tijekom rata. Projekt "Nestali" u 24sata započet 2016. objavljivanjem priča i ispovijesti obitelji, prijatelja i suboraca ljudi koji su nestali u Domovinskom rata.
Projekt je izrastao u kampanju koja je na društvenim mrežama, a kasnije i na ulicama hrvatskih gradova, snažno senzibilizirala hrvatsku javnost za već zaboravljene rane onih koji traže svoje najmilije i žele samo jedno - zapaliti svijeću na njihovu grobu.
Sve do 2015. godine Hrvatski Crveni križ, s Upravom za zatočene i nestale, redovito je objavljivao Hrvatsku knjigu nestalih. Od 2006. do 2015. godine izašla su četiri izdanja, a od tada nema novog, dopunjenog izdanja ove knjige. Situaciju u kojoj se danas u Hrvatskoj još 1797 ljudi vodi kao nestalo prate tromost institucija, netransparentno i neažurirano informiranje javnosti, a to dovodi do protoka vremena, zaborava i sve manje prilika za zadovoljavanje pravde. Zbog toga su krajem protekle godine u Documenti pokrenuli crowdfounding kampanju "Pamtimo sve zločine", kojom prikupljaju novac za sastavljanje popisa svih stradalih i nestalih u Domovinskom ratu.
Stradanja Vukovaraca loše su dokumentirana
“Našim istraživanjima uvidjeli smo da su pojedina stradanja loše dokumentirana. Pri tome najviše mislimo na žrtve iz Vukovara i okolice. Dok je većina vojnih hrvatski žrtava dobro dokumentirana, za stradale civile, žene, starije osobe i žrtve drugih nacionalnosti podataka gotovo da i nema. Stvaranje što cjelovitijeg popisa osoba stradalih u ratu nije samo pitanje simboličke pravde i odavanje počasti stradalima, već i efikasno sredstvo da se o ratu može govoriti na činjenično utemeljen način. Tim popisom stvorila bi se čvrsta dokumentarna podloga i brojkama se više ne bi moglo manipulirati", ističu u Documenti i dodaju kako pripremaju izmjene Zakona o nestalima u kojima traže da se objavljuju imena do sada identificiranih osoba, kao i podaci o onima za kojima se još traga, a što po trenutno važećem zakonu nisu javno dostupne informacije.
No u Ministarstvu branitelja ne smatraju da su to informacije koje bi bile od javne koristi, no naveli su kako je peto izdanje Hrvatske knjige nestalih u pripremi te da nema nikakvih prikrivenih motiva zašto to do sada nije objavljeno. Ističu da su razlozi tehničke prirode, odnosno u fazi su maksimalnog provjeravanja podataka pripremljenih za objavu.
No činjenica je i da se proces traženja nestalih osoba iz Domovinskog rata usporio i zbog nemogućnosti prikupljanja novih krvnih uzoraka najbližih srodnika nestalih osoba.
- Kontaktiramo i s našim diplomatskim predstavništvima, na sve moguće načine pokušavamo prikupiti krvne uzorke. Imamo određeni broj identifikacija gdje je faktički dovršena identifikacija, ali obitelji iz različitih razloga nisu prihvatili nalaze. Poštujući volju obitelji, te osobe nisu skinute s popisa nestalih osoba niti smo njihove srodnike uvrstili među identificirane osobe. Nastojimo ipak da obitelji prihvate te nalaze i preuzmu ostatke svojih najbližih. Pored toga Ministarstvo provodi ponovne obrade pojedinih skupina neidentificiranih posmrtnih ostataka kako bi eventualno došli do novih identifikacija, a zbog čega je potrebno neprestano prikupljati i ažurirati podatke o članovima obitelji nestalih te dobiti njihove krvne uzorke radi DNK analiza", kazala je Višnja Bilić - načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu.
Posljednjom revizijom ekshumiranih posmrtnih ostataka utvrđeno je da su na grobljima, u mrtvačnicama i na raznim drugim mjestima po Hrvatskoj smještena 854 neidentificirana tijela ili dijelovi tijela. Kako bi se oni identificirali, potrebna je i politička suradnja Zagreba i Beograda, no ona izostaje već godinama.